SARAJEVO – Iako je ukupan iznos novčanih sredstava dodijeljenih Bosni i Hercegovini na Donatorskoj konferenciji u Briselu respektabilan i u dobroj mjeri korespondira sa zahtjevima i neposrednim potrebama, činjenica da najvećio dio tih sredstava čine krediti dovodi u pitanje opravdanost naziva ovog skupa “donatorskim“, izjavio je u intervjuu za Agenciju FENA savjetnik za Makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Igor Gavran.
– Koliko god povoljni uslovi kreditiranja bili, a još uvijek nisu javno poznati, osim deklarativnih ocjena kako je riječ o “najpovoljnijim“ kreditima, riječ je o pozajmici koja se mora vratiti, zajedno s pripadajućim kamatama – kazao je Gavran.
Dalje pojašnjava da ukoliko se uslovi realizacije kreditnih aranžmana potvrde iznimno povoljnim, a cjelokupna odobrena sredstva iskoriste brzo i efikasno, te se obnova i rekonstrukcija uspješno okončaju u razumnom roku, “tada će se i rezultati tzv. donatorske konferencije moći ocijeniti sasvim uspješnim.“
– BiH će sama sebi dugoročno najviše pomoći jačanjem privrede koja je i prije poplava bila suočena s izrazito nepovoljnim poslovnim okruženjem i brojnim preprekama uspješnijem poslovanju. Neophodne mjere su poznate i sadržane u brojnim zahtjevima i inicijativama privrede i ekonomskih stručnjaka, te ih je potrebno što prije implementirati – smatra Gavran.
Stoga je, kaže, VTKBiH pripremila i uputila nadležnim vlastima Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta: BH privreda – Šanse i izazovi, koji predviđa niz mjera i aktivnosti za unapređenje uslova poslovanja u BiH.
– Ovi su prijedlozi uzeti u obzir i prilikom izrade nedavno predstavljenog “Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH“ čiju implementaciju podržava i međunarodna zajednica. Ključni elementi su smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poslovanja, efikasna administrativna podrška privredi, reformisano radno zakonodavstvo i sistem zdravstvene i socijalne zaštite, racionalizacija javne potrošnje itd. – ističe Gavran. Dodao je da bi realizacija ovih neophodnih ekonomskih reformi omogućila BiH da umjesto međunarodnih donacija i rasta zaduženja očekuje domaća i strana ulaganja i rast proizvodnje, zapošljavanja i izvoza. – Kada je riječ o trenutnim potrebama obnove, racionalizacija javne potrošnje bi mogla olakšati i ubrzati obnovu, te smanjiti potrebu za korištenjem kreditnih sredstava – mišljenja je Gavran. Na pitanje koliko će vremena trebati BiH da se oporavi od posljedica poplava, s obzirom na to da je šteta procijenjena na 3,98 milijardi KM te uzimajuću u obzir pomenute donacije, odgovorio je da će za potpun i održiv oporavak biti potreban duži vremenski period, ali da se on ne bi smio unaprijed predviđati višegodišnjim.
– Primjeri uređenih i efikasnih država poput Japana pokazuju da se posljedice najtežih katastrofa saniraju u rekordnom roku. BiH je u poslijeratnom periodu propustila veliku šansu da brzim i obuhvatnim oporavkom izgradi temelje za dugoročni održivi razvoj, te za zadržavanje i povratak velikog dijela svojih građana – rekao je Gavran.
To iskustvo, ističe, „mora biti dodatni poticaj za ubrzanje procesa oporavka i rekonstrukcije i njegovo iskorištavanje za poticaj cjelokupnoj ekonomiji BiH.“
– Priliv ovako značajnih finansijskih sredstava u kratkom roku i angažiranje primarno domaćih kompanija za izvođenje radova i nabavku neophodnih proizvoda, te zapošljavanje domaće radne snage rezultirali bi ukupnim rastom ekonomske aktivnosti i kreiralo temelje za brži ekonomski razvoj i u periodu nakon obnove – smatra savjetnik za Makroekonomski sistem VTKBiH Igor Gavran. Poručio je da je, s obzirom na obim odobrenih sredstava, broj nezaposlenih u BiH te nizak nivo iskorištenosti ukupnih privrednih kapaciteta, “potencijal za obnovu nesporan, a odgovornost nadležnih vlasti je da se ona maksimalno brzo i efikasno i ostvari.“
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
