U pet država zapadnog Balkana bit će održani izbori različitih nivoau 2020. godini. Najprije slijedi, drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, piše Radio Slobodna Evropa. 

Drugi krug predsjedničkih izbora bit će održan u Hrvatskoj 5. januara 2020. godine.

Između 11 kandidata u prvom krugu održanom 22. decembra 2019. kandidat lijevog centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović dobili su najviše glasova i ušli u drugi krug.

Pobijedit će onaj kandidat koji dobije više glasova građana koji pristupe glasanju.

Odaziv u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55 posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih birača.

U zaključenom popisu birača za drugi krug izbora na dan 27. prosinca ukupno je upisano 3.860.095 birača i to: 3.681.175 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 178.920 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji su aktivno registrirani. Ove podatke je priopćilo Ministarstvo uprave.

Ovo su sedmi predsjednički izbori u Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovitim izborima većinskim izbornim sustavom bira se hrvatskog predsjednika ili predsjednicu na mandat od 5 godina.

Početkom jeseni u Hrvatskoj će biti održani i redovini parlamentarni izbori, na kojima se bira 151 zastupnica i zastupnik u 12 izbornih jedinica.

U 10 izbornih jedinica u koje je podijeljen teritorij Republike Hrvatske bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju prebivalište u RH, takozvana “dijaspora”) bira se 3 zastupnika – po proporcionalnom izbornom sustavu i sa preferencijalnim glasanjem.

Manjine u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sustavom biraju 8 zastupnika (Srbi – 3, Mađari i Talijani po jednog, Česi i Slovaci jednog, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, i jednog zastupnika biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine).  Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.U utrci za četverogodišnji mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kao glavna stranka desnog centra i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) kao najznačajnija stranka lijevog centra.

Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. decembra 2019. godine.

U Sjevernoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila.

Ova odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod predsednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih pregovora.

Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100 dana prije održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti zadužena da sprovede izborni proces.

Prvog čovjeka te vlade predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog premijera Zorana Zaeva. Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri zamjenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.

I pored ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u pitanje, nakon posljednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja opozicije u parlamentu. On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko zakona koji se trebaju primjenjivati od 1. januara, a od kojih zavise plate, penzije i investicije u državi.

Ipak, predsjednik parlamenta Talat Džaferi je na posljednjem brifingu sa novinarima rekao da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što bi značilo da će se prijevremeni parlamentarni izbori najvjerovatnije održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori se održavaju 2020. godine, a prve nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju.

Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra 2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena pokušajem državnog udara na izborni dan.Od tada Demokrate Crne Gore i Ujedinjena reformska akcija (URA) bojkotuju rad Skupštine. Demokratski front (DF) nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.

U cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.Iako bojkotuju rad Skupštine Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u radu tog Odbora. Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i pregovori su praktično propali.

Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.Također, zbog neažuriranih biračkih spiskova ne postoje precizni podaci koliko će građana imati pravo glasa na izborima za novi saziv Skupštine Crne Gore ali je na posljednjim parlamentarnim izborima pravo glasa imalo oko 529 hiljada građana.

Partija koja je prethodnih godina pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija socijalista (DPS), slijedi politički savez DF i Demokrate Crne Gore.

U Srbiji bi na proljeće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori, ali još nije poznato u kom mjesecu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.

Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.

Opozicija je u 2019. godini protestovala zahtijevajući fer izborne uslove. Održana je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici Evropskog parlamenta.

Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.

Jedan dio opozicije, predvođen, Savezom za Srbiju (SzS) najavio je bojkot izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje. Između ostalog sa tim zahtjevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet miliona” koje se održavaju svake subote – najprije u mnogim gradovima Srbije, trenutno u Beogradu.

Ovi parlamentarni izbori će biti prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine. Prethodno su 2016. i 2014. održani vanredni parlamentarni izbori.

Na izborima se bira 250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Vučićeva Srpska napredna stranka ima 104 poslanika. Sa svojim saveznicima, od kojih su najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je podržalo 157 poslanika.

Konačan birački spisak zaključuje se neposredno uoči izbora, a na posljednjim izborima koji su održani u Srbiji, predsjedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario pobjedu), bilo je upisano 6.724.949.

Izbori na proljeće biće opći, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.

Vlast u pokrajini Vojvodina trenutno je u rukama Srpske napredne stranke, dok ista partija ima vlast u svim općinama Srbije, sa izuzetkom pet: Šabac, Paraćin, Svilajnac, Bosilegrad i Čajetina.

Pripreme za redovne lokalne izbore u BiH već su počele. Registrirani broj birača s pravom glasa za Opće izbore održane 2018. godine iznosio je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.

Biraju se 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, 131 načelnika općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 vijećnika/odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i budžetski zahtjev za 2020. godinu.

U okviru zahtjeva planirana su sredstva u iznosu od 4,1 milion maraka (2,05 miliona evra) za finansiranje lokalnih izbora 2020. godine. Dodatna potrošnja za 2020. godine u tekućim izdacima odnosi se na troškove izbora u Mostaru, gradu u kom zbog neusklađenosti izbornog zakona sa odlukom Ustavnog suda BiH, a od 2019. godine i odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, od 2008. godine nisu održani izbori.

Po kojim pravilima će biti održani izbori još nije poznato. Imajući u vidu da još nije formirana nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim pitanjima.

Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u četiri godine izlaze na birališta.

Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.

CIK bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za novu provjeru birača.

U CIK-u naglašavaju da ih je Delegacija Evropske unije u BiH obavijestila o tome da su osigurana sredstva iz programa IPA u iznosu od 300.000 eura za potrebe izrade strategije koja bi izborni proces u BiH učinila transparentnijim i efikasnijim.