Saturday, 23. November 2024.
Unsko-sanski kanton 0° C Scattered Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

29. Juna. 2014. Region, Vijest dana, Vijesti
Godina ulaska u EU – Lex Perković, prekomjerni deficit i kritika FT-a – Pusić: Prva godina članstva donjela mnogo koristi

ZAGREB – Za dva dana navršava se prva godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, koja, suprotno mnogim očekivanjima, nije donijela pomake u oporavku ekonomskih prilika u zemlji. Prva potpredsjednica vlade i ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić ocjenila je da je prva godina članstva u EU bila vrlo uspješna i donjela toj zemlji mnogo koristi navodeći, između ostalog, da se Zagreb snažno angažovao oko pokretanja pregovora sa Srbijom. “Članstvo u EU donjelo je Hrvatskoj i važnu poziciju i mogućnost da štiti svoje interese u regionu jugoistočne Evrope zato što kao članica može uticati na odluke o dobijanju statusa kandidata i otvaranje pregovora država iz regiona”, rekla je Pusić u intervju Hini.
Pusić je izdvojila kao dugoročno najvažniju korist od članstva Hrvatske u Uniji upisivanje na energetsku kartu Evrope, “na kojoj do prije godinu dana nije ni postojala” i napomenula da je u idućem periodu najvažniji zadatak mobilizacija svih snaga kako bi što više iskoristila evropske fondove. Komentarisući članak nedavno objavljen u američkom Finanšl Tajmsu o stanju hrvatske privrede koja je, prema ocjeni lista, preuzela od Grčke neslavnu titulu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje EU, Pusić je priznala da bi “vrlo rado rekla da to nije istina, ali donekle jeste”. “Mislim da mi imamo puno lakši i očitiji i način i put izlaska (iz nefukcionalnosti), ali da smo neke od reformi trebali raditi brže, energičnije i s većom spremnosti i da nas se jako (pogađa) kritika, to je istina. To je i moje mišljenje i s tim nikog ne kritikujem nego preuzimam i sama dio odgovornosti i mislim da je jedina moguća razumna reakcija na to – raditi više, bolje i brže”, rekla je ministarka.
Govoreći o saradnji u regionu, Pusić je navela da je za Hrvatsku to ključna stvar jer je to pitanje stabilnosti. “U ovom regionu, ako imate susjede koji su nestabilni ili odlaze u nekom pravcu gdje će regulisati svoj život po pravilima koja su potpuno različita od naših i od onog što se poštuje u EU, teško da možemo sami sebi garantovati stabilnost”, naglasila je Pusić.
Ona je dodala da je za Hrvatsku najbitnije što stabilnije okruženje i da tu “zaista imaju rezultate” i da se zvanični Zagreb snažno angažovao da “Albanija dobije status kandidata, kao i oko pokretanja pregovora Brisela sa Srbijom i napredovanja Kosova a predložila je i novi pristup EU prema BiH”. “Angažovali smo se snažno na novom konceptu za BiH – da ta zemlja nema samo visoke kriterijume kao preuslov, nego i da EU u saradnji s tamošnjim vlastima, pokrene aktivnu politiku kako bi BiH dosegla te kriterije unutar samog procesa”, objasnila je Pusić.

Za dva dana navršava se prva godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, koja, suprotno mnogim očekivanjima, nije donijela pomake u oporavku gospodarskih prilika u zemlji. Hrvatska je postala punopravnom članicom 1. jula prošle godine. U proteklih godinu dana, hrvatski predstavnici su se dobro uklopili u rad europskih institucija, ali su prvi mjeseci članstva obilježeni “slučajem Perković”. Tri dana prije ulaska u EU, Hrvatska je promijenila zakon o provedbi Europskog uhidbenog naloga, a promijenjeni zakon kasnije je kolokvijalno nazvan “lex Perković”. Njime je ograničena primjena Europskog uhidbenog naloga samo na zločine počinjene nakon 2002. godine. Ubrzo su krenule optužbe, najprije iz njemačkih parlamentarnih krugova, da se tim zakonom štiti Josip Perković, nekadašnji pripadnik jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi, čije je izručenje tražila Njemačka zbog optužbe da je upleten u ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića 1983. pokraj Muenchena. Nakon toga reagirala je Europska komisija tražeći da se ukine vremensko ograničenje za primjenu Europskog uhidbenog naloga. Uslijedila je intenzivna prepiska i međusobno optuživanje na relaciji Zagreb – Bruxelles. Komisija je zaprijetila sankcijama, što je dovelo i do burnih reakcija na političkoj sceni u zemlji. “I dan danas bih ponovio ono što sam govorio prije godinu dana kad su u pitanju oni nesporazumi s Komisijom i bivšom povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding”, rekao je Milanović u petak. Slučaj je trajao gotovo tri mjeseca, a završen je nakon što je hrvatska vlada pristala promijeniti zakon. Promjena zakona stupila je na snagu 1. siječnja ove godine, nakon čega su Josip Perković i njegov nekadašnji šef Zdravko Mustač izručeni Njemačkoj. Dosta veliku pozornost izazvalo je i imenovanje Nevena Matesa za članaRevizorskog suda EU-a, kojeg je na to mjesto imenovalo Vijeće EU-a unatoč negativnom mišljenju Europskog parlamenta. Vijeće EU-a je potvrdilo Matesa otvoreno zanemarivši savjetodavno mišljenje Parlamenta. Zastupnici su bili bijesni jer su prilikom saslušanja od Matesa dobili obećanje da će se povući ako ne dobiju njihovu potporu, što on na kraju nije učinio. Hrvatska je dobila i svog prvog europskog povjerenika, dotadašnjeg potpredsjednika vlade Nevena Mimicu, kojem je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dodijelio važan resor zaštite potrošača. Hrvatska je početkom ove godine ušla u Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni mehanizam kojim EU kontrolira fiskalnu politiku zemalja članica. Kroz taj postupak prošla je većina zemalja članica, a trenutačno je 11 zemalja u tom postupku. Hrvatska bi svoj proračunski deficit trebala svesti ispod dopuštenih tri posto BDP-a do 2016. godine. Uz to, EK je u ožujku objavila da je Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, jedna od triju zemalja EU s prekomjernom makroekonomskom neravnotežom zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Nakon godinu dana članstva, Financial Times je prije neki dan objavio članak Tonyja Barbera, koji je dugo godina bio dopisnik iz Bruxellesa u kojem je ocijenio da je Hrvatska je naslijedila Grčku na neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije. List podsjeća da je Hrvatska sada već šestu godinu zaredom u recesiji te da je za to vrijeme izgubila gotovo 13 posto svog BDP-a. Nezaposlenost iznosi oko 17 posto, a među mladima je gotovo 50 posto. Barber ocjenjuje da će učinkovito povlačenje sredstava iz europskih fondova biti ključno za izvlačenje iz krize, ali da je do sada u tome Hrvatska bila dosta spora.

ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 831 871
F: (+387) 037 831 872
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision