Danas se navršava 19 godina hrvatske vojne akcije “Oluja”. Akcija je 4. avgusta 1995. godine započela ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su gotovo petinu države, što je uticalo na mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U akciji Oluja pod hrvatsku upravu vraćeni su dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. U operaciji “Oluja” učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Hrvatski ministar branilaca Predrag Matić i delegacija vlade jutros su položili vijenac na zagrebačkom groblju Mirogoj, povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 19. godišnjice akcije ”Oluja”. Dok Hrvatska obilježava Dan pobjede, u Republici Srpskoj i Srbiji služen parastos žrtvama akcije “Oluja”.
Proslava 19. godišnjice Vojno redarstvene akcije “Oluja” koja se u utorak održava u Kninu, i ove godine stiže u tenzijama između radikalnih braniteljskih udruga i hrvatske Vlade, no većinu građana sve manje zanima hoće li hrvatski državni vrh biti ponovo izviždan u Kninu, ko će doći i ko govoriti. Kod onih koji su ‘Oluju’ najgore proživjeli na obje strane prevladava gorčina i nezadovoljstvo, a kod mladih, koji su prije 19 godina rođeni, neznanje i nezaintersiranost.
Prošlo je 19 godina od “Oluje, na pitanje koje asocijacije ta riječ izaziva kod njih, od mladih ljudi dobili smo ovakav odgovor:
“Oluja? – pa, nekakvo nevrijeme, nekakav kaos,nešto loše, razaranje …”
Zagrepčani Lara i Danijel nisu iznimke, žive život sada i politika ih, kažu, ne zanima, a o samoj ratnoj ‘Oluji’ znaju malo ili ništa. „Iskreno, ne znam puno baš o tome”, priznaje 22-godišnji student Danijel, a njegova 17-godišnja prijateljica Lara zna još manje.
U Kninu, ali i u cijeloj Hrvatskoj u utorak se obilježava 19. obljetnica od ulaska Hrvatske vojske u Knin u akciji „Oluja“.
Knin je bio središte pobune dijela hrvatskih Srba koja je četiri godine kontrolirala gotovo petinu teritorija države, i koja je taj prostor etnički očistila – preko 250.000 Hrvata prognano je sa svojih ognjišta, a oni koji su ostali – većinom starci – bili su nekažnjeno ubijani.
Akcija je trajala 84 sata, a uz slamanje pobune ostvaren je još jedan cilj – deblokiran je Bihać koji je bio u obruču snaga bosanskih i hrvatskih Srba, a kojem je Ratko Mladić bio namijenio sudbinu Srebrenice, samo u mnogo većim razmjerima.
Na proslavi u Kninu je cijeli državni vrh. Kakve će biti poruke, naznačio je predsjednik Ivo Josipović u svojoj prigodnoj čestitci.
„Nakon pobjede u ratu, moramo pobijediti i u miru“, kazao je.
“Pobijediti u miru znači u punoj mjeri izgraditi demokratsku i funkcionalnu državu, državu ravnopravnih građanki i građana, državu ljudskih prava i sloboda, zemlju u kojoj vlada pravo, a institucije države služe građanima. Pobijediti u miru znači izgraditi državu u kojoj svatko može pristojno živjeti od svoga rada i uživati u sigurnosti. Pobijediti u miru znači razumjeti i prihvatiti različitosti, pa i pružiti ruku i onima koji su u ratu bili na drugoj strani, osjećati sućut za svaku žrtvu“, poručio je hrvatski predsjednik. Vladajući se pribojavaju da će se u utorak u Kninu ponoviti vukovarski scenarij. Naime, prošlog puta – na obilježavanju pada grada – onemogućeno im je sudjelovanje u koloni sjećanja ulicama Vukovara.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
