Ona je istakla je da je u izmjenama i dopunama Izbornog zakona riječ isključivo o rješenjima koja idu u prilog nezavisnog i efikasnog rada izborne administracije, a koja su benefit za sve učesnike u izbornom procesu.

Prema njenim riječima, pravila nije dobro mijenjati u godini izbora, mada i ta praksa nije nepoznata. Ona je istakla da CIK bezuspješno ulaže višegodišnje napore da unaprijedi način imenovanja biračkih odbora.

Hadžiabdićeva napominje da se u prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona navodi da Opštinska izborna komisija imenuje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora iz evidencije o licima sa izbornim iskustvom.

– Broj sankcionisanih članova biračkih odbora nakon svakih izbora ukazuje na to da jedan broj angažovanih na dan izbora djeluje kao produžena ruka političkih subjekata na čiji se prijedlog imenuje. Ta praksa je nedopustiva – ističe ona.

Hadžiabdićeva i vjeruje da bi ovakvim načinom izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora bio unaprijeđen njihov nepristrasan i profesionalan rad.

Ona je spomenula i problem sa glasanjem u ime umrlih naglašavajući da je potrebno imati takav birački odbor koji će raditi u skladu sa zakonom i koji neće dozvoliti nekome da glasa u ime umrlog lica.

Hadžiabdićeva je napomenula za Dnevni avaz da Centralna izborna komisija BiH ulaže napore da uvođenjem novih tehnologija olakša izborni proces svim biračima i onemogući manipulacije.

Ona je najavila da će 27. septembra CIK predstaviti publikaciju o uvođenju novih tehnologija.

– Osnovni cilj uvođenja novih tehnologija je povećati transparentnost, efikasnost i povjerenje u izborni proces, a smanjiti rizik manipulacije i ljudske greške i to u procesu registracije, identifikacije birača, glasanja, brojanja i procesuiranja rezultata – pojasnila je Hadžiabdićeva.