U rano jutro 1. oktobra 1964. godine u Japanu je počeo saobraćati “voz-metak”, čime je počela era superbrzih vozova. Tada je to bio simbol zapanjujućeg oporavka Japana poslije Drugog svjetskog rata.
Zapravo, ova država se i spomenutim vozom, kao tehnološkim čudom, ponovo pozicionirala među vodeće države svijeta. Naime, voz Shinkansen, što na japanskom znači nova glavna linija, u šest decenija saobraćanja je postao međunarodni simbol brzog, efikasnog i modernog putovanja.
Japan je ostao svjetski lider u željezničkoj tehnologiji. Moćni konglomerati, kao što su Hitachi i Toshiba, svake godine širom svijeta izvoze vozove i opremu vrijedne milijarde dolara.
Mreža Shinkansen se kontinuirano širila, a vozovi na pojedinim dionicama se kreću brzinom i do 322 kilometra na sat. Vozovi su iskorišteni kao sredstvo ekonomskog razvoja i agens promjene u tradicionalnom društvu.
Pomjeranje granica
Shinkansen svoj razvoj uveliko duguje ranoj japanskoj željezničkoj historiji. Umjesto standardnog kolosijeka koji se koristi u sjevernoj Americi i većem dijelu Evrope, u Japanu je izabran uži kolosijek. Iako je ovo bilo jeftinije i lakše za izgradnju željeznice na planinskom području, kapacitet je bio ograničen, a brzine male.
S četiri glavna japanska otoka, koji se protežu na prostoru od 3.000 kilometara, putovanja između velikih gradova su bila duga i često mučna. Primjera radi, putovanje vozom od Tokija do Osake je 1889. trajalo 16 i po sati, što je bilo mnogo prihvatljivije od ranijeg trosedmičnog pješačenja. Zahvaljujući Shinkansenu, putovanje vozom na spomenutoj liniji je 1965. skraćeno na samo tri sata i 10 minuta.Zahtjevi za željezničkom mrežom standardnog kolosijeka pojavili su se u 20. stoljeću, a 1940-ih počelo se ozbiljno raditi na ostvarivanju ambicioznog azijskog projekta za povezivanje Japana s Korejom i Rusijom, i to preko tunela ispod Pacifika.
Japanski poraz u Drugom svjetskom je značio da su planovi za novu željeznicu prolongirani do sredine 1950-ih, kada se ekonomija ove zemlje snažno oporavljala, a bolja saobraćajna povezanost između velikih gradova je postala neophodna.
Izazovna topografija i veoma različita klima – od ledene zime na sjeveru do tropske vlažnosti na jugu – učinile su japanske željezničke inžinjere svjetskim liderima u pronalaženju rješenja za nove probleme, pomičući granice željezničke tehnologije.
Ne manje važan izazov je seizmička aktivnost. Naime, Japan je jedno od geološki najnestabilnijih područja na planeti, podložno zemljotresima i cunamijima te je područje gdje se nalazi 10 posto od ukupnog broja vulkana u svijetu. Prethodno spomenute okolnosti čine saobraćaj superbrzih vozova mnogo težim. Uprkos tome, nijedan Shinkansenov putnik nikada nije povrijeđen ili nije poginuo.
Japanska revolucija brze željeznice
Sljedeća generacija “voza-metak” poznata kao ALFA-X trenutno se testira pri brzini od 400 kilometara na sat, iako će njegov servisni maksimum biti “samo” 362 kilometra na sat. Novi i raniji Shinkansen vozovi su prepoznatljivi po dugim nosevima.Dugi nosevi nisu tu da poboljšaju aerodinamiku, već da eliminiraju udare uzrokovane “efektom klipa”, i to prilikom ulaska voza u tunel. Ovo je poseban problem u gusto naseljenim urbanim mjestima, gdje je Shinkansenova buka bila razlog pritužbi građana.
Eksperimentalni ALFA-X ima novu sigurnosnu tehnologiju, osmišljenu da smanji vibraciju i buku te smanji vjerovatnoću iskliznuća iz šina usljed snažnih zemljotresa.
Više od 295 miliona ljudi se tokom 2022. vozilo Shinkansen vozovima. Nije iznenađujuće da su mnoge države slijedile primjer Japana, gradeći brzu željeznicu u posljednje četiri decenije. Među najpoznatijima je francuska željeznica, na kojoj saobraća brzi voz Train a Grand Vitesse (TGV).
Poput Japana, i Francuska je uspješno izvezla tehnologiju u druge države, među kojima su Španija, Belgija, Južna Koreja, Velika Britanija i Maroko.
Uspon kineske željeznice
Kina je u posljednjih nekoliko godina zasjenila ostatak svijeta, koristeći svoju ekonomsku moć da stvori najdužu mrežu brze željeznice na svijetu. Naime, dužina kineske brze željeznice iznosi 45.000 kilometara.
Kina je željezničku tehnologiju prvobitno uvozila iz Japana i zapadne Evrope, a kasnije je počela sama razvijati ovu tehnologiju, postavši u tome jedan od svjetskih lidera. Izgledno je da će se kineski željeznički uspon nastaviti, i to razvojem magnetno levitirajućeg voza Maglev koji će se moći kretati brzinom od čak 640 kilometara na sat, piše CNN.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
