Iranski napad na američke baze u Iraku, u odgovoru na akciju u kojoj je prošle sedmice ubijen iranski general Qassem Soleimani, kulminacija je dvogodišnjih tenzija otkad je američki predsjednik Donald Trump odlučio povući svoju zemlju iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.
Dvije zemlje sada su pred najozbiljnim sukobom od Islamske revolucije 1979. i zauzimanja američke ambasade u Teheranu, prenosi AP.
Slijedi hronologija najvažnijih događaja koji su prethodili iranskom raketnom napadu:
Osmi maj 2018: Trump je najavio povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma, koji je potpisao njegov prethodnik Barack Obama, a koji je Iranu ponudio ublažavanje sankcija u zamjenu za ograničenja iranskog nuklearnog programa i uvođenje praćenja pod okriljem Ujedinjenih naroda.
Tokom sljedećih mjeseci SAD je pojačao sankcije, pogoršavajući ekonomsku krizu u Iranu.
Dolazak nosača aviona i bombardera
Peti novembar 2018: SAD nameće jake sankcije iranskoj naftnoj industriji, žili kucavici ekonomije te zemlje.
Američki državni sekretar Mike Pompeo objavio je listu sa 12 zahtjeva koje Iran treba ispuniti za ublažavanje sankcija.
Iran je odbio te zahtjeve, među kojima su i prekid podrške naoružanim grupama u regiji, povlačenje iz rata u Siriji i zaustavljanje programa balističkih projektila.
Peti maj 2019: SAD najavljuje dolazak nosača aviona USS Abraham Lincoln i bombardera u Zaljev, u odgovoru na “brojne zabrinjavajuće indikacije i upozorenja na eskalaciju”, bez ulaska u detalje.
Tada je zaprijetio “neumoljivom silom”, kao odgovorom na potencijalni napad.
Osmi maj 2019: Iran je zaprijetio da će nivo obogaćivanja uranija podići blizu ograničenja ako svjetske sile ne dogovore uvjete za novi nuklearni sporazum.
Evropska unija pozvala je Iran da poštuje raniji sporazum te dodala da namjerava nastaviti trgovinu s Iranom.
Trump kaže da bi volio da ga iranski čelnici “pozovu”.
Dvanaesti maj 2019: Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde da su četiri trgovačka broda blizu njihove obale bila mete “sabotaže”.
Trump upozorava Terehan da ne preduzima “ništa” što bi se moglo tumačiti napadom te da će u suprotnom “mnogo patiti”.
U junu 2019. dva tankera u blizini strateškog Hormuškog moreuza bili su mete navodnog napadaTrinaesti juni 2019: Dva tankera u blizini strateškog Hormuskog moreuza bila su mete navodnog napada. Jedan od njih zapaljen je, a s oba su evakuirana 44 mornara.
Američka mornarica požurila je pomoći ugroženima.
SAD je kasnije za napad optužio Iran, što je Teheran negirao.
Dvadeseti juni 2019: Iranska Revolucionarna garda oborila je američki izviđački dron.
Trump kaže da je opozvao planirani osvetnički napad na Iran zbog rizika od velikog broja žrtava.
Masovni protesti u Iranu i Libanu
Prvi juli 2019: Iran ponovo prijeti obogaćivanjem uranija iznad ograničenja propisanog nuklearnim sporazumom te ponavlja da ga ne koristi za naoružanje.
Četrnaesti septembar 2019: Napad dronovima na saudijska naftna postrojenja prepolovio je opskrbu naftom i naftnim derivatima najvećeg svjetskog proizvođača tog energenta.
SAD tvrdi da je napad izveo Iran, nazivajući ga “ratnim činom” usmjerenim protiv Saudijske Arabije.
Iran poriče da je umiješan, dok su odgovornost za napad preuzeli jemenski pobunjenici Husi.
Oktobar 2019: U Libanu i Iraku počinju masovni antivladini protesti.
Iako su izazvani ekonomskim problemima, protesti za metu imaju vladu, koja blisko sarađuje s Iranom.
U Iraku demonstranti napadaju iranska diplomatska predstavništva.
Novembar 2019: U više od 100 iranskih gradova izbili su protesti nakon što su vlasti odlučile povisiti cijenu goriva.
Ishod protesta teško je procijeniti jer su vlasti ugasile internet u zemlji na nekoliko dana.
Amnesty International kasnije je objavio da je u protestima ubijeno najmanje 300 osoba.
Dvadeset sedmi decembar 2019: U raketnom napadu na bazu na sjeveru Iraka ubijeno je nekoliko američkih i iračkih vojnika.
SAD za napad krivi Kataeb Hezbollah, jednu od nekoliko grupa u Iraku koje podržava Iran.
Dvadeset deveti decembar 2019: SAD je izveo zračne napade na položaje Kataeb Hezbollaha u Iraku i Siriji, usmrtivši najmanje 25 boraca.
Irak napade naziva “grubim ugrožavanjem” svog suvereniteta.
Ubistvo generala Qassema Soleimanija
Trideset prvi decembar 2019: Stotine propadnika naoružanih grupa koje podržava Iran i njihovi simpatizeri razbijaju vanjske barijere i prodiru u krug američke ambasade u Bagdadu i tamo razbijaju prozore, podmeću požare i bacaju kamenje.
Američki marinci, koji čuvaju zgradu, odgovaraju suzavcem.
Nije bilo žrtava.
Treći januar 2020: U američkom zračnom napadu na Međunarodni aerodrom u Bagdadu ubijen je general Qassem Soleimani, vođa Qudsa, elitne jedinice iranske Revolucionarne garde, te iranskih regionalnih vojnih operacija.
Iran je obećao da će snažno uzvratiti.
Trump je rekao da je naredio ciljanu akciju kako bi spriječio napad.
Kongresni čelnici i bliski američki saveznici tvrde da nisu konsultirani o napadu, za koji strahuju da bi mogao izazvati rat.
Peti januar 2020: Iran objavljuje da više neće poštivati nuklearni sporazum, dok je Parlament Iraka donio odluku da izbaci američke snage iz zemlje.
U Iraku je približno 5.200 američkih vojnika.
Trump je Iraku zaprijetio sankcijama ako izbaci američke vojnike.
Osmi januar 2020: Iran je izveo raketni napad na dvije baze u Iraku koje koristi američka vojska, u znak odmazde za ubistvo Soleimanija.
Dok se čeka Trumpovo obraćanje, iranski vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Khamenei, rekao je da “smo ih udarili u lice”, ali da “vojna akcija nije dovoljna”.
Izvor: Agencije
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno Svijet
