Evropska unija nema puno povjerenja u sposobnost vlasti u Bosni i Hercegovini da se izbore sa posljedicama poplava i zbog toga je formirala sopstvene timove za pomoć, pišu mediji u BiH, pozivajući se na austrijsku štampu.
U BiH čak ni vanredno stanje nije moglo da bude proglašeno u cijeloj zemlji jer se članovi Predsjedništva nisu usaglasili oko toga, navodi štampa i ističe da zbog toga nisu mogli da budu angažovani svi kapaciteti UN za pomoć.
Ugledni austrijski “Standard”, na primjer, piše da je EU reagovala na sopstvenu inicijativu jer više nije mogla da gleda haos nastao tokom poplava.
“Ako se zvanično obratite Delegaciji EU, reći će vam da je inicijativa EU samo reakcija na molbe koje su stigle iz BiH. Ali, insajderi su nam rekli da je EU sama reagovala jer više nije mogla da stoji po strani i gleda sav taj haos”, piše list, a prenose bosanskohercegovački mediji.
List navodi da se sve aktivnosti rade tako da izgleda da lokalne vlasti i međunarodna zajednica zajedno rade u okviru plana za obnovu, iako EU mnogo toga radi sama.
Ističu da je u sklopu takvog plana delegacija eksperata posjetila poplavama najugroženije gradove poput Doboja i Maglaja.
Austrijanci pišu da je poplava ponovo pokazala da BiH ne funkcioniše u smislu koordinacije u otklanjanju posljedica od prirodnih katastrofa.
“Primjera radi, vanredno stanje nije moglo da bude proglašeno na nivou cijele zemlje zato što se tročlano Predsjedništvo BiH nije usaglasilo.
Zbog toga UN nisu mogle da angažuju sva sredstva i preuzmu koordinaciju. To je povećalo haos, nije bilo adekvatnih informacija i to je sve doprinjelo da nije došlo do jasnih odluka i planova angažovanja”, navedeno je.
“Salzburger Nahrihten” ističe da EU, UN i Svjetska banka žele zajedno da naprave procjenu štete da bi pomoć bila upućena na efikasniji način.
List navodi i da je za ovu analizu, koja bi trebalo da bude završena do 18. juna, imenovan ekspert za klimu i nosilac Nobelove nagrade Ričard Marti Capata.
Objavljeno je i da je “određena kritika” upućena i na adresu državnog ministarstva sigurnosti.
“Tamo nije bilo ni funkcionalnog sistema ranog upozoravanja, ni potrebnih uslova za borbu protiv katastrofe poput informacija o nivou vode, prohodnim cestama, planovima angažovanja spasilačkih službi. Osim toga, postojali su šumovi u komunikaciji na liniji dva entiteta – RS i FBiH”, navedeno je u “Standardu”.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
