Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz LJubljane, koji redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu pripremio je predizbornu analizu pred predstojeće prijevremene parlamentarne izbore u Republici Sloveniji, koji će se održati 13. jula 2014.godine. Poslije zavidnih rezultata u prvoj deceniji poslije osamostaljivanja Slovenija je počela plaćati visoku cijenu slabih odnosno pogrešnih odluka tadašnjih i kasnijih društvenih elita. Odmah poslije osamostaljivanja je ubrzano započelo zapošljavanje u javnom (državnom) sektoru. Pored zvaničnih struktura mlade slovenske države počele su se uspostavljati paralelne strukture iz pozadine. Poslije osamostaljivanja većina događanja na unutrašnjoj-političkoj sceni proizlazila je iz odnosa Јanez Јanša – Milan Kučan. Brojni akteri na slovenskoj političkoj sceni bili su u njihovoj funkciji posebno u funkciji Kučana s obzirom na njegovu političku moć, jer je čak u tri mandata bio na čelu države. Dobar dio slovenske društvene elite nastao je iz civilnog društva 80-tih godina prošlog stoljeća. Prije osamostaljivanja i za vrijeme osamostaljivanja taj dio civilnog društva se angažovao kroz političke stranke, civilno društvo se tako osiromašilo. Dogodilo se ono, što predstavlja najveću opasnost za demokratiju. Prestala je biti transparentna i mnoge ključne odluke bile su donesene u pozadini, iako su kasnije formalno bile donesene kroz odgovarajuće institucije. Upravo društvene elite, prije svega političke i privredne, opljačkale su državu. Tada se nije ni pretpostavljalo, kakav je obim te pljačke, ipak ta (ne)djela nisu mogla ostati sakrivena zauvijek. Radi se o pljački vlastite države u milijardama. Svaki dan u javnosti u vezi toga pojavljuju se nove činjenice.
Država ostala bez ciljeva?
Slovenija je 2004.godine postala punopravna članica saveza NATO i EU, 2010.godine članica OECD, te članica brojnih drugih međunarodnih organizacija. Država je imela jasne ciljeve – članstvo u tim i drugim organizacijama. Ciljevi su se ostvarili, državno vođstvo nije imalo novih. Članstvo u EU, postalo je samo sebi svrha i nije bilo usmjereno u korist slovenačkih nacionalnih interesa, kao što je to učinila Poljska i još neke druge države.
Mikro i makro okolina se promijenila na štetu Slovenije. Posljednji podaci pokazuju, da u EU zbog korupcije godišnje nestane preko 125 milijardi EVRA. Kriminal i korupcija su postali pošast, koji ugrožavaju supstancu slovenačke države. Prisutni su fenomeni politizacije kriminala i kriminalizacija politike.
Nove stranke i nova lica “nada” za budućnost
Građani Republike Slovenije više nego očito nezadovoljni su sa postojećim političkim elitama i političkim strankama. Pojedinci iz političkih stranaka povezuju se sa kriminalom i korupcijom. Čak se bivši predsjednik Vlade Slovenije i u prvoj polovini 2008.godine predsjedavajući EU, Јanez Јanša, nalazi u zatvoru. To je pokrenulo brojne reakcije njegovih istomišljenika i istovremeno podsjetilo evropsku javnost, da su neki vidniji predstavnici Evropske pučke stranke , koja je vodeća unutar EU, u zatvoru, kao što je na primjer bivši talijanski premijer Silvio Berluskoni, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, pod ozbiljnim optužbama je i bivši francuski predsjednik Nikolas Sarkozy. Takav rasplet događaja je na slovenačkoj desnoj političkoj sredini dodatno ojačao dvije tradicionalno narodnjačke stranke, koje nastoje očuvati hrišćanske i tradicionalne vrijednosti, Nova Slovenija-hiršćanske demokrate i Slovenska pučka stranka. Istovremeno su se pojavile neke nove stranke, među kojima se izdvaja Stranka Mire Cerara, koja nije ideološki opterećena i koja pokušava povezati podijeljene građane te države bez obzira na njihove ideološke ili kakve druge razlike i koji su spremni zajednički raditi na blagostanju i boljoj budućnosti Slovenije. U SMC se uglavnom nalaze nova politička lica bez hipoteka iz prošlosti. Snažna podrška SMC potvrđuje, da je Sloveniji potrebna jaka stranka, koja bi državu izvukla iz duboke političke i privredne krize. Druga stranka slovenske politične krajnosti su Socijaldemokrate, koji su nasljednici nekadašnjeg Saveza komunista Slovenije. Stranka se nalazi u dubokoj krizi, jer se u periodu tranzicije nije uspjela transformisati u modernu političku stranku ljevice, nego je još uvijek opterećena recidivima prošlosti. SD je također samo jednom pobijedila na izborima i u periodu od 2008-2011 vodila je najslabiju vladu u istoriji samostalne Slovenije. Analitičari upozoravaju, da je Sloveniji potrebna stranka, koje nisu ideološki opterećene lijevom ili desnom krajnošću, nego stranka,, koje će djelovati povezujuće i koje će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije slovenske države. Ubrzano je potrebno poboljšati konkurentnost slovenske privrede, i na takav način mnogi prisutni problemi lakše bi se riješili. Konačno došlo je vrijeme, za se zaključi sa periodom nacionalnog romantizma – Slovenci imaju svoju državu, osigurati moraju njenu budućnost za buduće generacije. Novoizabrana vlada moraće se suočiti sa brojnim problemima. Naglašavanje istorijskih podjela među Slovencima je vraćanje u prošlost. Sloveniji je potrebna budućnost. I drugi narodi imaju svoje istorijske podjele, ali rijetko tko naglašava prošlost na račun svoje budućnosti kao što je to u slučaju Slovenije. Takva politika vodi državu u stanje „tihog“ građanskog rata i u opasnost vječitog dužničkog ropstva zbog neodgovorne politike zaduživanja aktualne ali i nekoliko posljednjih vlada.