Istraga o sumnjivoj nabavci bh. ličnih dokumenata, najskupljih u regiji, još traje. S ciljem ublažavanja štete nanesene građanima ove zemlje prije tri godine, rukovodstvo Agencije za lične dokumente, u saradnji s Vijećem ministara, užurbano radi. O svemu su ovih dana raspravljali i državni parlamentarci.
Kad su nam najavljivali elektronske lične karte, obećavali su najviši stepen njene sigurnosti, ali i brojne pogodnosti uvođenjem elektronskog čipa. Sada imamo najskuplje lične dokumente i čip bez pune funkcije, čija će se funkcionalnost raspoznati tek “u periodu koji tek treba uslijediti”, obećava Edim Nesimi, direktor Agencije za identifikaciona dokumenta BiH.
Nužni su i dodatni zakonski propisi. Ipak, sada je najbitnija analiza o ugovaranju ličnih dokumenata, dosad najvećem ugovorenom poslu bh. institucija. Favoriziranjem sestrinskog njemačkog proizvođača Milbauer u Banjoj Luci, sklopilo ga je tadašnje rukovodstvo Agencije. Najnoviji revizorski izvještaj, razmatran ovih dana i u Parlamentu BiH, potvrđuje da nas taj posao nije koštao ugovorenih 103 miliona maraka, već uz opremu i zgrade 245 miliona.
„Ključni cilj je bio da se osigura povoljna pozicija za davaoce usluge“, kazao je Halid Genjac iz SDA, član Zajedničke komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije.
Delegat u Domu naroda BiH Martin Raguž, iz HDZ-a 1990, smatra da BiH nema kvalitetne timove eksperata koji bi radili neovisnu, stručnu procjenu štetnosti, odnosno pogodnosti investicionih ulaganja.
Predsjednica komisije za praćenje rada Agencije za sprečavanje korupcije Aleksandra Pandurević, koja je među prvim najavljivala štetnost ovog ugovora, upozorava: „Ovako štetan ugovor za građane nije mogao sklopiti samo jedan čovjek, odnosno direktor IDDEE, bez saglasnosti resornog ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva civilnih poslova, i bez saglasnosti Vijeća ministara. Bojim se da se ovdje radi o organizovanom kriminalu koji obuhvata i ljude koji su vršili najviše funkcije u ovoj zemlji i koji su sjedili u Vijeću ministara.“
Dva ministra tadašnjeg saziva misle da s ocjenama ne treba žuriti. Sredoje Nović iz SNSD-a, tadašnji resorni ministar, a danas predsjedavajući Kluba Srba u Domu naroda PSBiH, tvrdi i da tenderi nisu nadležnost Ministarstva, već isključivo Agencije. „Ukoliko se poštovala zakonitost, vjerujem da tu neće biti problema. No, ne treba prejudicirat već sačekati i ne stvarati od svega politički slučaj“, kaže on. Državne institucije su sada na djelu, da utvrde je li bilo kršenja zakona – poručuje Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.
Dok traje istraga Tužilaštva BiH, analizu ugovora napravila je Agencija za identifikaciona dokumenta BiH. „Da li je ugovor bio usklađen s zakonom ili nije – stvar je državnih institucija, koje trebaju o tome voditi računa. Ugovor ima određenih manjkavosti i one trebaju biti predmet pregovaranja”, smatra Nesimi.
Za dodatne pregovore čekaju upute Vijeća ministara. Da je u svemu ovom mnogo spornog, smatra i nevladin sektor. “Često se pozivaju na zakone i kažu da je sve sukladno zakonu. Pitanje je koliko je nešto moralno, da li su i svjesno kršili određene odredbe i da su na kraju krajeva oštetili proračun BiH“, napominje Ivica Čavar iz Centara civilnih inicijativa BiH.
Uz mnoge nelogičnosti te nedvojbenu prijateljsku ili rodbinsku uvezanost s nekim tadašnjim, ali i aktuelnim političarima i podatak da su budžetska izdvajanja u odnosu na prethodnu nabavku ličnih dokumenata veća za 83 miliona maraka.
federalna.ba
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
