Istraga protiv Ivice Todorića i njegovih suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sitražni sudija zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe odbrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužilatšvo donijelo još 18. oktobra.
Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica najavljivala je da će, pokretanjem sudskog postupka, odnosno pravomoćnošću istrage, s radom prestati saborsko istražno povjerenstvo o Agrokoru.
Na pokretanje istrage žalbe je najprije podnijela većina od 12 osumnjičenih Agrokorovih menadžera i revizora koji su vlasniku posrnulog koncerna navodno pribavili 151 milion eura. Potom su to učinili i sinovi vlasnika posrnulog koncerna – Ante i Ivan, koji su se u Hrvatsku vratili tek nakon što je zagrebački Županijski sud odbio zahtjev tužilaštva da se Todorićevim suosumnjičenicima odredi istražni zatvor.
Žalbu na pokretanje istrage posljednji je podnio i Ivica Todorić, kojem je jedinom određen istražni zatvor.
Todorić je u Londonu, odakle odbija izručenje, tvrdeći da ga hrvatske vlasti politički progone.
Istragom obuhvaćeni Todorić i njegovi sinovi
Rok za žalbu osumnjičenicima, kojima je državno tužilaštvo odmah uručilo rješenje o istrazi, istekao je krajem oktobra. Međutim, sud o njima nije odlučivao dok nisu istekli zakonski rokovi i za Todorića, koji nije primio to rješenje pa je ono moralo biti objavljeno na oglasnoj ploči zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva.
Nakon isteka svih zakonom propisanih rokova, spis je došao zagrebačkom istražnom sudiji Mirku Klinžiću koji je odbio žalbe osumnjičenih kao neosnovane, čime je rješenje o istrazi postalo pravomoćno.
Uz Todorića i sinove, istragom u slučaju “Agrokor” su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi Uprave ili Nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly, koja je radila revizorske izvještaje za Agrokor.
Ukupnoj šteti, uz Todorićevu navodnu “nepripadnu imovinsku korist” 151 milion eura, državno tužilaštvo pribraja i dodatnih 42 miliona eura pribavljenih za “jednu pravnu osobu” krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno Region
