Izabran privremeni predsjednik države – EU spremna za trgovinski ugovor – Blumberg: „Putin neda Ukrajinu“
23. Februar. 2014. u 12:34

 KIJEV – Predsjednik ukrajinske Vrhovne rade – parlamenta Oleksander Turčinov je danas privremeno preuzeo dužnosti predsjednika države nakon što je juče u parlamentu izglasan opoziv predsjednika Viktora Janukoviča i raspisani parlamentarni izbori za 25. maj. Na centralnom kijevskom trgu, gdje se i dalje nalazi nekoliko hiljada demonstranata, danas je mirno. Evropska komisija saopštila je danas da je spremna da zaključi trgovinski sporazum sa Ukrajinom nakon formiranja nove vlade, i da vjeruje da će sporazum biti u interesu obje strane. Vjerujem da će Ukrajinci potpisati sporazum. Ne znam kada. Prvo nam je potrebna stabilna vlada koja mora da donese jednu demokratsku odluku, rekao je danas trgovinski komesar EU Karel de Guht u intervjuu za televizijsku stanicu “Skaj njuz”.  On je podsjetio da je trgovinski sporazum uvijek bio “na stolu” za Ukrajinu, ali to ne znači automatski članstvo Kijeva u EU, jer to je nešto sasvim drugo. Komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren rekao je da je EU spremna da ponudi suštinsku pomoć Ukrajini, ali je preduslov stabilna vlada.

Zašto Putin neće dati Ukrajinu?

Koliko god da situacija u Ukrajini “izmiče kontroli”, teško je zamisliti da ruski lider Vladimir Putin tek tako “okrene leđa” od te zemlje, piše Blumberg. Prvi razlog za to, kako piše Blumberg, je ponos. “Putin je 2005. godine rekao da je pad Sovjetskog Saveza “najveća geopolitička katastrofa” 20. vijeka. Sa te tačke gledišta, dozvoliti Ukrajini da izađe iz ruske orbite značila bi da Putin nije ništa bolji od Mihaila Gorbačova, koji je bio predsjednik u vrijeme raspada sovjetske imperije 1991. godine”, navodi Blumberg u internet izdanju.

Drugi razlog je trgovina. Putin želi da se Ukrajina pridruži carinskoj uniji Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i uskoro Јermenije koja je “odgovor na mnogo veći trgovinski blok EU”, ističe ta agencija i podsjeća da su protesti prije tri mjeseca i počeli kad se Putinov saveznik Viktor Јanukovič okrenuo od evropske integracije i izabrao Rusiju.

Putin ne može da “pusti” Ukrajinu ni zbog istorije. Duboke istorijske veze sežu u vremena Kijevske Rusije, čije je zlatno doba bilo još u 11. i 12. vijeku. Kijevsku Rusiju smatraju “početkom ruske državnosti” i “pretkom Bjelorusije i Ukrajine”. Godine 2008, ruski dnevnik “Komersant” citirao je izvor iz delegacije u NATO koji je tvrdio da je Putin tadašnjem američkom predsjedniku DŽordžu Bušu rekao: “Razumiješ, DŽordže, da Ukrajina čak nije ni država.”

Većinu svoje istorije, do sticanja nezavisnosti 1991. godine, Ukrajina zaista i nije bila država, već su njeni dijelovi bili dijelovi neke druge države. Godine 2009. Putin je navodno rekao i da je Ukrajina “Mala Rusija”.

ukrajinMalorusija je, naime, istorijski pojam – tako su se svojevremeno, u ruskoj imperiji zvale teritorije s lijeve obale reke Dnjepar.

Blumberg podsjeća i da je poluostrvo Krim, južni dio Ukrajine, bio dio Rusije do 1954. godine, kad je Vrhovni sovjet – da bi navodno ojačao bratske veze – Krim “dodijelio” sovjetskoj republici Ukrajini, iako je imao većinsko rusko stanovništvo.

“Istoričari ni danas nisu sigurni zašto je Rusija dala Krim, ali malo je vjerovatno da će Putin dozvoliti da taj poklon ode predaleko”, konstatuje Blumberg. Na Krimu je i sjedište ruske Crnomorske flote, u Sevastopolju. Ako bi “neprijateljska” ukrajinska vlada otkazala zakup Sevastopolja, Rusija bi bila prinuđena da taj štab preseli na istok, u Novorosijsk. U decembru, Rusija je ponudila jeftiniji prirodni gas Ukrajini između ostalog i u zamjenu za povoljnije uslove zakupa Sevastopolja.

pučinPosljednji, ali ne najmanje važan razlog zbog kojeg Putin ne može da “digne ruke” od Ukrajine je energija. Gas koji Rusija prodaje Evropi velikim dijelom prolazi kroz Ukrajinu, a Putin želi da gasovod ostane u “rukama prijatelja”. Otud i potez ruskog “Gazproma” koji gradi gasovod Јužni tok, koji prolazi kroz Crno more do Bugarske, mimoilazeći Ukrajinu, primjećuje Blumberg.

“Staljin je brutalno pokorio Ukrajinu tridesetih godina 20. vijeka, likvidirajući bogate poljoprivrednike, kulake. Putin nije Staljin, ali teško je zamisliti da će pustiti Ukrajinu da ode bez borbe”, zaključuje Blumberg.