Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje predlaže Federalna vlada, jedna su od najavljenih tema za narednu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, sazvanu za nastupajuću sedmicu. Kao temeljni razlog za izmjene i dopune sadašnjeg zakona Vlada je navela unapređenje teksta u odnosu na sve raširenija društveno opasna ponašanja.
– Naime, analizom statističkih pokazatelja zaključeno je da je u evidentnom porastu broj krivičnih djela motiviranih mržnjom zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Te pojave nužno je suzbiti jasnim zakonskim opredjeljenjem kako bi i u preventivnom i represivnom smislu bila ostvarena funkcija krivičnog zakonodavstva. Stoga je opredjeljenje Prijedloga zakona suzbijanje društveno opasnih ponašanja kao što su krivična djela počinjena iz mržnje, navođenje na prostituciju te trgovina ljudima – navedeno je iz Vlade.
Prijedlogom izmjena i dopuna sadašnjeg zakona je za krivično djelo navođenja na prostituciju propisana kazna od jedne do 15 godina zatvora. Za kazneno djelo organizirane trgovne ljudima zaprijećena je kazna zatvora od najmanje deset godina, a zatvorske kazne do 12 godina propisane su za pranje novca.
Krivično djelo navođenja na prostituciju zadržalo bi osnovni oblik, uz pretpostavku dobrovoljnosti i punoljetstva. Visoke zatvorske kazne propisane su za prisiljavanje na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju te za finansiranje terorizma.
Jedna od intervencija je brisanje odredbe koja je propisivala zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom izjednačavanjem s jednim dnevnim iznosom novčane kazne, što je dovodilo do različitog postupanja sudova te do nejednakog položaja osuđenih osoba – podnositelja zahtjeva za zamjenu kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom. Članom 8. novog zakonskog prijedloga je definicija krivičnog djela finansiranja terorističkih aktivnosti usuglašena s međunarodnim standardima, čime je ispunjena jedna obaveza Bosne i Hercegovine u usuglašavanju krivičnog zakonodavstva, najavljeno je iz Vlade. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH Vlada je utvrdila početkom februara i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
Na dnevnom redu naredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, koja je zakazana za sljedeću sedmicu, trebalo bi da se nađe prijedlog zakona o zabrani negiranja holokausta i genocida. Predlagač je Naša stranka, u kojoj smatraju kako je krajnje vrijeme da se na negiranje sudskih odluka gleda kao na krivično djelo. Inače, od 20 tačaka dnevnog reda šest je predložila Naša stranka. U FBiH 2014. godine usvojene su izmjene Krivičnog zakona kojim se osoba koja izaziva rasnu i vjersku mržnju ili opravdava genocid i ostale zločine utvrđene pravomoćnim presudama međunarodnih i domaćih sudova kažnjava kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Naša stranka sada predlaže novi, zasebni zakon. “Bilo koje pravno ili fizičko lice koje bi negiralo presudu nekog suda kojim je utvrđeno krivično djelo koje je okarakterisano kao genocid – ta bi osoba bila podložena krivičnom gonjenju”, pojašnjava Dennis Gratz iz Naše stranke, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Da negiranje zločina treba prestati slažu se i u drugim parlamentarnim strankama, ali smatraju da je prije toga potrebno izvršiti određene pripreme. Prije svega, izmijeniti Krivični zakon FBiH.
“Nemoguće je donijeti još jedan zakon kojim će se isto krivično djelo ponovo proglasiti krivičnim djelom. To je kolega koji je predložio zakon morao imati u vidu”, kaže Ismet Osmanović iz SDA, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.