Infrastrukturni projekti, gradnja autoputeva i željezničke mreže ocijenjeni su kao segment razvojne šanse cjelokupne regije Zapadnog Balkana. Stoga se u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadaju da će naredne godine, na 40. godišnjicu od ukidanja pruge koja je povezivala Čapljinu sa Nikšićem, biti započete konkretne aktivnosti na njenoj ponovnoj uspostavi.
Planirano je da se u maju u Dubrovniku prezentira projekat mediterenske željeznice, koja bi uz Jadransko-jonski autoput, povezala zemlje regije od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije do Italije u okviru kojeg je jedan od ključnih segmenata revitalizacija pruge koja bi povezala Mostar (Sarajevo) i Podgoricu, odnosno potez od Čapljine do Nikšića.
Na željezničkoj stanici u Nikšiću prema sjeveru trasa je pruge čiju bi izgradnju trebalo nastaviti kako bi se ona spojila sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Trebinjem i Čapljinom. Za sada, dalje od željezničke stanice Nikšić ka sjeveru se ne saobraća.
Izgradnjom pruge obezbijedio bi se bolji i lakši prevoz velikog broja putnika, posebno u turističkoj sezoni, što čini ovaj željeznički pravac potpuno isplativim. Njena realizacija doprinosi razvoju turizma i ekologije u regionu.
Izgradnja pruge Nikšić-Čapljina, ocijenjeno je, predstavlja najveći zajednički projekat Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Dio je Jadransko-jonskog koridora od velikog je značaja za cijelu regiju, jer željezničkim saobraćajem povezuje tri glavna grada: Podgoricu, Sarajevo i Tiranu. Njena izgradnja osigurala bi kvalitetniji transport putnika i učinila Luku Bar, dostupnom i jeftinijom za potrebe regiona.
Da je unapređenje željezničkog saobraćaja moguće svjedoči i primjer Željezničkog prevoza Crne Gore.
“Željeznički prevoz putnika predstavlja djelatnost od javnog interesa, kako kod nas, tako i u svijetu, zbog čega se na adekvatan način subvencioniše od države. Trodijelni elektromotorni vozovi sa potrebnim rezervnim djelovima i potrošnim materijalom, specijalnim i standardnim alatom i priborom, koštali su oko 13.050.000 eura. Željeznički prevoz Crne Gore kupio ih je novcem od kredita EBRD banke za koji je garanciju dala Vlada Crne Gore”, navela je Ana Božović, glasnogovornica Željezničkog prevoza Crne Gore.
Za godinu dana prevezeno više od milion putnika
Zahvaljujući uvođenju novih vozova u redovan putnički saobraćaj, Željeznički prevoz Crne Gore je mogao da uveća broj polazaka na nikšićkoj pruzi, a uvedeni su i redovni direktni vozovi na relaciji Bar-Nikšić-Bar.
“Novim vozovima započelo je jedno novo poglavlje u željezničkom saobraćaju Crne Gore”, navodi Božović.
Prema podacima Željezničkog prevoza Crne Gore u prosjeku se mjesečno na relaciji Bar-Nikšić-Bar preveze 25-30 hiljada putnika, odnosno oko 1.000 putnika dnevno.
“U 2014. godini Željeznički prevoz Crne Gore je prevezao preko milion putnika u lokalnom saobraćaju, od čega je oko 300.000 putnika prevezeno samo ovom relacijom. Za poslednjih devet mjeseci u lokalnom saobraćaju prevezli smo 10 posto više putnika u odnosu na isti period prošle godine. Do povećanja broja putnika došlo je prevashodno zahvaljujući promotivnim cijenama koje važe u lokalnom saobraćaju i kvalitetnoj usluzi. Za naredni red vožnje planira se da se poveća broj polazaka i to tri iz Podgorice i tri iz Nikšića” istakla je Božović.
Zvaničnici u Bosni i Hercegovini preko čije teritorije bi trebala ići buduća trasa Jadransko-jonske autoceste i mediteranske željeznice navode da se radi o dva iznimno važna projekta od regionalnog značaja. Posebno važnom smatraju dionicu koja se odnosi na izgradnju pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić.
“Ta ideja je stara, koliko ja znam, nekoliko godina, a u posljednje vrijeme se o njoj malo više priča. Prvo je bila priča o autoputu koji bi se na području općine Čapljina vezao na Koridor 5c, a onda naravno i ova priča o željeznici. Jasno da bi to ne samo za općinu Čapljina nego i za cijelu ovu regiju bilo važno, jer bi se na taj način infrastrukturno povezali sa drugim gradovima i drugim državama i drugim regijama. Skratilo bi se putovanje i roba i ljudi, odnosno naš mikrolokalitet Čapljina i okolina sigurno bi postali puno konkurentniji i puno zanimljiviji za investitore nego što smo to danas”, navodi u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.
Čapljina prometno čvorište
Načelnik općine Čapljina ističe kako je taj lokalitet “zemljopisno postavljen da ga čini bitnim, zbog čega i sada jeste čvorište: kroz Čapljinu prolazi željeznica što je čini željezničkim čvorištem, tu su dva magistralna puta koja se sijeku na području općine Čapljina”.
“Autoput Koridor 5c koji ide kroz Bosnu i Hercegovinu već je došao na područje općine Čapljina i već je odabran izvođač radova za nastavak prema Bivoljem brdu, odnosno prema Počitelju. Ako imamo u vidu da će spoj Koridora 5c i Jadransko-jonskog autoputa biti na području općine Čapljina, onda se zbilja može reći da je Čapljina značajno prometno čvorište. Zato nam nije bilo drago kada je donesena odluka da više se ne prometuje dalje od Čapljine nakon 124 godine, ali mislim da će se taj problem veoma brzo riješiti jer svi oni bilo da putuju bilo da prevoze određenu robu veoma brzo će shvatiti da je to gubitak vremena, odnosno gubitak novca i da će svi oni koji sudjeluju u tom lancu, počevši od Ploča preko Čapljine sjeverno sve do RS-a i Hrvatske, uvidjeti da od takvih granica nitko nema koristi”, ističe Vidić.
Naglašava da bilo koja putna komunikacija donosi dobrobit, a posebno ako se radi o autoputu koji povezuje više država, odnosno više regija.
I gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević smatra da je izuzetno važno za taj kraj, regiju, stanovnike, privredu izgraditi Jadransko-jonski autoput jer dobiti brzi put je apsolutno prednost u odnosu na ostale regije koje nemaju takve puteve.
“Dokaz je i ono što se sada dešava u dijelu Hrvatske gdje je došla brza cesta, da su komunikacije, plasman roba, prevoz putnika i svega toga što sama jedna saobraćajna komunikacija sa sobom nosi je ogromna prednost. Prolazak Jadransko-jonske magistrale, povezivanje Trebinja, Hercegovine i ovog dijela Evrope, južnog toka prema Zapadnoj Evropi i prema istoku je dobit koja će potpuno afirmisati ovo regiju i omogućiti intenzivnije privredni razvoj”, naglasio je Vučurević.
Dubrovnik neće biti oštećen
On smatra kako je prostor Popovog polja potpuno adekvatan i da prolazak autoceste kroz njega neće imati nikakve negativne reperkusije po poljoprivrednu proizvodnju u tom dijelu. Razlog je, navodi, što ima dovoljno brda i što trasa sigurno neće ići kroz obradivu zemlju, što smatra da bi bilo pogubno.
“To ne bi bio ni interes, niti mislim da bi se evropski investitori koji grade ovaj put bavili time. U Njemačkoj ili bilo gdje drugo mora se zaštititi ono što dugoročno ostvaruje prihod, a to je obradivo poljoprivredno zemljište. Znači, to što će donijeti autoput ne očekujem nikakve negativne efekte, a pozitivne u svakom smislu da. U tom pravcu mislim da je opravdano i poželjno, i potpuno bi bilo pravdeno da Jadransko-jonska magistrala prođe ovim dijelom i poveže ovaj dio Hercegovine sa Crnom Gorom, Albanijom, Grčkom i dalje prema Bliskom istoku, kako je to i planirano”, istakao je Vučurević.
Dodaje kako to ne bi oštetilo Dubrovnik nego bi bilo dodatni plus za razvoj turizma u tom hrvatskom gradu.
“Dubrovnik ništa neće biti oštećen kao turistički centar sa tim što će Jadransko-jonska magistrala ići zaleđem. Mislim da je to dobit za Dubrovnik kao turistički centar da autoput ide tako”, cijeni Vučurević.
Saobraćajnice doprinose razvoju
Smatra da “dubrovačka regija ne može biti oštećena na bilo kakav način”, jer je sadašnja udaljenost Trebinje – Dubrovnik oko 25 kilometara, a “dodirne tačke dva grada daleko su bliže nego što je to tih 25 kilometara”.
Sličan stav gradonačelnika Trebinja je i kada je u pitanju obnova pruge Čapljina – Nikšić, odnosno povezivanje mediteranskom željeznicom.
“Bilo kakva saobraćajnica, da li je to autocesta, pruga ili izgradnja aerodroma, sve to doprinosi dobroj komunikaciji lokalne privrede i stanovništva i poboljšanju uslova života i lakšem, bržem i efikasijem dovođenju stranih investitora i razvoja tog mjesta i regije na kojim se ti infrastrukturni objekti nalaze. Istini za volju, nisam uključen u detalje oko izgradnje tog željezničkog pravca”, istakao je Vučurević.
Naglasio je da zna da su neke neke nevladine organizacije plasirale ideju o obnovi pruge koja bi išla rutom Dubrovnik – Trebinje – Čapljina – Nikšić.
“To je pruga kojom je saobraćao stari Ćiro i da bi to bila turistička dobit. Međutim, mislim da bi i izgradnja neke šire pruge za transport i putnika i roba doprinijela više razvoju i turizma i privrede i poljoprivrede i svega onoga što je moguće, a naravno iz razloga što su željeznice kao transportni mehanizmi mnogo jeftinije nego što je to drumskim saobraćajem. Sigurno je za pozdraviti svaku dobru ideju koja doprinosi boljem standardu stanovnika i efikasnijem i bržem razvoju bilo koje regije. U tom smislu potpuno bih prihvatio i podržao da se gradi i taj koridor”, poručio je Vučurević.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Vijesti
