Od čega zavisi koliko imate vlasi na glavi? Znojite li se i kada se ne krećete? Rastu li brže nokti na nogama ili rukama? Je li špinat bogat željezom? Saznajte u nastavku.
1. Crna kafa ne otrežnjuje. Može nas samo nakratko razbuditi, ali ona ne mijenja količinu alkohola u krvi. Puno je bolje popiti voćni sok ili vodu.
2. Bojite li se pasa ili mačaka? Mislite li da će vas zaraziti glistama ili buhama? Prema naučnim podacima, ne treba toliko da se plašite ovih životinja, nego miševa i štakora. Pretpostavlja se da su bolesti koje su prenijele ove životinje u posljednjih hiljadu godina ubile više ljudi nego svi ratovi zajedno! Naime, miševi i štakori nose najmanje 20 patogena koji prenosi najrazličitije bolesti na ljude.
3. O tome kakve je boje vaša kosa zavisi to koliko imate vlasi na glavi. Plavokose osobe imaju oko 140.000 vlasi, smeđokose oko 108.000, a crvenokose oko 90.000. Kosa brže raste noću nego danju, a tamnokosim ljudima raste brže nego svijetlokosima.
4. Nokti na rukama rastu brže nego na nogama. Smatra se da je to zato što su nokti na rukama češće izloženi sunčevoj svjetlosti koja stimuliše njihov rast.
5. I ako se ne krećete, opet se znojite. Ako samo sjedite, znojite se, posebno određeni dijelovi vašeg tijela, na primjer, stopala.
6. Prehlade ne uzrokuje hladno i vlažno vrijeme, nego virusi. Ali, kada je hladnije i vlažnije vrijeme, ljudi su najčešće u zatvorenim prostorijama, a tada virusi lakše prelaze s jedne osobe na drugu.
7. Predviđa se da se tokom jednog dana na cijeloj Zemlji dogodi oko 120 miliona seksualnih činova. Od toga 90.000 završi trudnoćom.
8. Informacija kako je špinat jako bogat željezom rezultat je štamparske greške koja se dogodila prije više desetina godina. Naime, decimalna tačka u podatku stavljena je na krivo mjesto, piše ljepotaizdravlje.hr
9. Čak tri četvrtine hrane koja se jede na Zemlji dolazi od osam tipova žitarica – kukuruza, riže, pšenice, zobi, ječma, sirka, prosa i raži.
10. Prvi umjetni ud koristio se davne 1540. godine. Prvi vodokotlić u WC-u koristio se 1778. godine, a kontaktne leće 1887. godine.