Na općim izborima koji će biti održani 12. oktobra, prema 480 do sada ovjerenih lista, učestvovaće 4.272 kandidata. Na listama su raspoređeni u 50 stranaka, 24 koalicije i 24 nezavisna kandidata. Od stranaka koje trenutno participiraju u državnim strukturama najvišu poziciju ima SNSD koji je na 16. mjestu, potom HDZ BiH na 22., dok su SDP BiH i SDA na 46., odnosno 49. poziciji. I ove godine broj glasača iz dijaspore je mali, a nisu izostali ni skandali oko štampanja glasačkih listića.
Premda su opšti izbori u BiH zakazani za 12. oktobar, političke stranke odavno su počele borbu za što bolju poziciju. Ono što je kompjuterskim žrijebanjem određeno kao redoslijed po kojem će se naći na listićima uglavnom im, tvrde, ne znači mnogo. Svi očekuju da se u finalu nađu među prvima.
Stranka koja se ove godine prvi put pojavljuje na izborima – Demokratska Fronta – vjeruje da je 50 pozicija na listiću dobitna.
„Mislim da će naši građani biti svjesni 12. oktobra da nešto treba mijenjati, a mi smo nova stranka, sa jednim okruglim brojem, i očekujemo veliki uspjeh“, kaže generalni sekretar stranke Sifet Podžić.
Ukupno 13 kandidata natjecaće se za tri člana Predsjedništva BiH ispred stranaka i koalicija, uz još četiri nezavisna kandidata. Za bošnjačkog člana kandidovalo se njih deset, za hrvatskog četiri i za člana Predsjedništva BiH iz RS-a tri.
Najbrojnija kandidatska lista je lista SDP-a BiH, na kojoj se nalazi 595 kandidata, dok iz RS po broju kandidata, njih 215, prednjači SNSD. Opće izbore ove godine pratiće i mali odziv bh dijaspore.
Prema preliminarnim podacima CIK-a, do 28. jula zaprimljeno je skoro 34.000 zahtjeva, od čega je obrađena polovina. Imajući u vidu da izvan Bosne i Hercegovine živi preko milion i po njenih građana, ovaj je broj i više nego mali.
Na prošlim, lokalnim izborima glasale su 24.000 birača iz dijaspore, što je tek pet posto u odnosu na broj glasača na prvim izborima 1996. godine, kada ih bilo preko 450.000.
Namik Alimajstorović iz Svjetskog saveza dijaspore napominje kako je za ovo kriva Bosna i Hercegovina koja je svoje građane zapostavila.
„Mi već dugi niz godina pozivamo predstavnike svih političkih opcija u Bosni i Hercegovini da dođu u dijasporu, da pomognu u registraciji glasača. Evo, ja sam u Engleskoj od 1996., to se do dana današnjeg nikada nije desilo. To pokazuje jedan ignorantski odnos naših vlasti spram svojih građana“, kaže Alimajstorović.
Dok se u dijaspori žale na to da su im obrasci dostavljeni kasno, u CIK-u BiH to negiraju, navodeći da će i nakon isteka roka oni koji to žele moći glasati, ali samo u Bosni i Hercegovini i uz važeća dokumenta.
„Mi smo sve vrijeme apelirali da se i oni koji ne dobiju PRP2 obrazac mogu registrirati putem PRP1 obrasca, koji je dostupan na našoj web stranici, stranici Ministarstva vanjskih poslova i u ambasadama“, napominje glasnogovornica Maksida Pirić.
Štampanje listića
Nisu samo iz dijaspore stizale primjedbe na CIK. Tako je nedavno intervenisala i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH kako bi utvrdila eventualno postojanje nepravilnosti u odabiru firme koja će štampati glasačke listiće. U međuvremenu istraga je obustavljena a posao dodijeljen drugoplasiranoj firmi Atlantik, koja se veže i za finansiranje SNSD-a Milorada Dodika. Ured za razmatranje žalbi i zvanično je odbio žalbu prvoplasirane kompanije Zrinski iz Hrvatske, čija je ponuda bila za 250.000 KM povoljnija, čime je potvrdio da će glasačke listiće u Bosni i Hercegovini štampati Atlantik. Iako je ova odluka tek donesena, CIK je već prije dvije sedmice odlučila da Atlantik nastavi štampanje glasačkih listića. Kako izborni proces u BiH svaki put prate kontroverze, od kupovine glasova, preko skandaloznih kampanja do sumnji u izborne rezultate, ove godine proces će nadgledati koalicija sedam nevladinih organizacija koja nosi naziv „Pod lupom“.
“Izborni ciklusi koji mi imamo svake dvije godine pokazivali su da ima mnogo nepravilnosti, da ima zloupotrebe od određenih ljudi koji rade u izbornoj administraciji. Mislim da je neprimjereno da neko sebi da za pravo da falsifikuje izbornu volju i da izborna volja ne bude jedini temelj i osnov za konstituisanje buduće vlasti. Mi ćemo kao koalicija pokušati da doprinesemo da građani ove države na takav način izražavaju svoju volju“, pojašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora koalicije.
Kandidati koje CIK u konačnici bude ovjerio na stranačkim ili koalicijskim listama natjecat će se na izborima za ukupno 518 mjesta: tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika i dva potpredsjednika RS-a, 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, 98 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, 83 poslanika za Narodnu skupštinu RS-a, te za ukupno 286 kantonalnih poslanika u deset kantonalnih skupština u FbiH.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
