Ako se u narednom sazivu Savjeta ministara BiH bude poštovao do sada uspostavljeni sistem rotacije, predsjedavajući će biti Bošnjak, ministar inostranih poslova Srbin, a ministar finansija i trezora Hrvat. Upravo je takva konfiguracija bila 2002. godine, kada je Bošnjak Adnan Terzić bio predsjedavajući, Mladen Ivanić kao Srbin ministar inostranih poslova, a LJerka Marić ispred hrvatskog naroda kao ministar finansija i trezora.
U narednom sazivu od 2006. godine Srbin Nikola Špirić je bio predsjedavajući, Sven Alkalaj ministar inostranih poslova kao izbor bošnjačkog naroda, dok je Hrvat Dragan Vrankić bio ministar finansija. U trenutnom sazivu Vjekoslav Bevanda je kao Hrvat predsjedavajući, Zlatko Lagumdžija kao Bošnjak je ministar inostranih poslova, dok je Srbin Nikola Špirić na poziciji ministra finansija i trezora. U sazivima prije 2002. godine princip rotacije je takođe postojao, samo što je predsjedavajući obavljao još i ministarsku funkciju. Podsjećamo, u tom periodu je Srbin Dragan Mikerević bio ujedno i predsjedavajući i ministar za evropske integracije, a prije njega Bošnjak Zlatko Lagumdžija, u sazivu od 2001. godine, je bio predsjedavajući i ministar vanjskih poslova. Božidar Matić, tadašnji predsjednik Akademije nauka BiH, je prije njega bio predsjedavajući i ministar finansija, a prije njega funkciju predsjedavajućeg je obavljao Martin Raguž, koji je ujedno bio i ministar za ljudska prava i izbjeglice. Vlade Simović, politolog i stručnjak za ustavni sistem BiH, ističe da je princip konsocijalizma u BiH neformalno uspostavljen još u ZAVNOBiH, kada je rečeno da “BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska”, čime je, kako je naglasio, definisano da je BiH tronacionalna država i da se očekuje jedna vrsta konsocijalizma kao osnovnog načela.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
