Uprkos tome što je svjetlosno zagađenje sve veće, ovaj problem je u Bosni i Hercegovini zanemaren. Njegove posljedice osjeti i čovjek – ugroženo je njegovo fizičko i psihičko zdravlje.
Na ovaj problem su ukazali i u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, napomenuvši da je svjetlosno zagađenje štetno po sva živa bića.
Ukazali su da pod zagađenim nebom živi 83 posto svjetske populacije, od čega je 99 posto Evropljana i Amerikanaca. Svjetlosno zagađenje je uzrokovano vještačkim izvorima svjetlosti u urbanim područjima.
Kao najraširenijim izvorima svjetlosnog zagađenja istakli su građevine, tvornice, uličnu rasvjetu, automobilska svjetla i vanjske reklame. Jedna od posljedica ovog problema jeste da se remeti “unutrašnji sat” čovjeka.
Poseban problem je plavo svjetlo koje doprinosi proizvodnji hormona melatonina. Viša svjetla noću znači manje melatonina, a krajnje posljedice su nedostatak sna, umor, glavobolja, stres, anksioznost, srčane bolesti, dijabetes i gojaznost.
Osim toga, svjetlosno zagađenje utječe na ponašanje i migracije životinja, njihovo spavanje i formiranje staništa. Primjera radi, morske kornjače i ptice, vođene mjesečinom tokom seobe, lako se zbune, izgube put i često uginu. Zbog toga se u mnogim gradovima gase svjetla tokom sezone migracija životinja.Za smanjenje svjetlosnog zagađenja se sugeriše korištenje vanjske rasvjete samo onda kada je potrebna, spuštanje roletni, sjenila i zavjesa, izbjegavanje rasipanja svjetlosti i energije te usmjeravanje vanjskog svjetla prema tlu.