Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku u proceduru je uputio delegat u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić (DF). Njegov prijedlog odbijen je s obzirom na to da je protiv usvajanja glasalo devet delegata iz SNSD-a, HDZ-a i SDS-a dok je za glasalo šest delegata iz SDA, SDP-a, SBB-a i DF-a.

On je pred glasanje rekao da je došlo vrijeme da se prestanu negirati genocid i ratni zločini jer “isto plače majka i u Srebrenici i u Bratuncu i u Bugojnu”.

“Mislim da su se stvorili uvjeti da nakon 25 godina zaista riješimo to pitanje. Ponizno vas molim da to uradite. Ovo je historijska šansa da sami to uradimo. Nemojmo se kriti iza odluka visokog predstavnika pa da on to uradi za nas”, rekao je Miletić.

Kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg delegati ne bi podržali njegov prijedlog pozivajući ih još jednom da uz punu svijest, savjest i odgovornost razmotre ovaj prijedlog i naprave historijski korak ka pomirenju.

Ovaj prijedlog podržao je delegat Denis Bećirović (SDP) koji je prije glasanja rekao da je Dom naroda PSBiH danas na velikom ispitu pred domaćom i međunarodnom javnošću. Ocijenio je da se ovaj zakon odnosi na budućnost te da je usklađen s međunarodnim pravom.

Delegatkinja SNSD-a Dušanka Majkić kazala je da je Miletić tri puta mijenjao prijedlog koji je uputio i da to ne dolikuje delegatu. Istakla je da su ovakvi ili slični zakoni u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2007. godine, kada su ga prvi put predložili zastupnici Stranke za BiH.

“Koji su naši argument što nećemo prihvatiti ovaj zakon. Prvo, ne možemo ga prihvatiti dok je pravosuđe u stanju kakvom jeste. Ne možemo ga prihvatit dok se sudski postupci za ratne zločine nad srpskim narodom ne privedu kraju. Konačno, veliki broj ratnih zločina još nije dobio epilog. Šta to znači kada bi zakon bio donesen? Ograničenje u odbrani optužbe”, kazala je Majkić.

Miletić je predložio da se uspostavi odgovornost za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine te institucije koje donose odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odluke o imenovanju javnih objekata po presuđenim ratnim zločincima osuđenim pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.

Tom zakonskom dopunom predloženo je da se utvrdi pravna i krivična odgovornost osoba koje negiraju ili ne prihvataju presude međunarodnih i domaćih sudova nadležnih za krivična djela ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti.