Istraživanje sugeriše da su pića s kofeinom prvi korak prema konzumaciji alkohola.
Energetska pića odnosno gazirana pića s dodatkom kofeina česta su pojava na tržištu. Zbog svojih šarenih pakovanja i slatkog ukusa, veoma su privlačna djeci (ali i odraslima), prenosi n1.
I dok je njihov uticaj na odrasle osobe dobro poznat, naučnici iz Južne Koreje i SAD-a željeli su utvrditi kako utiču na djecu.
Studija objavljena u časopisu Upotreba i zloupotreba prizvoda, proučavala je više od 2000 djece u SAD-u u dobi od devet do deset godina te kako konzumacija energetskih pića utiče na njihovo ponašanje.
Naučnici su otkrili kako su djeca koja svakodnevno piju gazirana pića s kofeinom impusivnija, imaju lošu radnu memoriju – i, što zabrinjava, vjerovatnije je da će pokušati da piju alkohol u mlađoj dobi.
Naša otkrića upućuju na to da dnevna konzumacija gaziranih sokova s kofeinom kod djece utiče i na ranije korištenje zabranjenih tvari u bliskoj budućnosti, rekla je studentkinja psihologije Nacionalnog univerziteta u Seulu i glavna autorica studije Mina Knjon.
Jedno od mogućih objašnjenja je da bi sastojci sadržani u gaziranom piću s kofeinom (kofein i šećer) mogli izazvati toksikološki učinak na mozak, čineći pojedinca osjetljivijim na pojačavajuće učinke težih supstanci poput alkohola.
Istraživački tim ispitao je podatke Nacionalnog instituta za zdravlje objavljene u Studiji kognitivnog razvoja mozga adolescenata i sproveli statističku analizu kako bi vidjeli postoji li korelacija između svakodnevnog pijenja gaziranih pića s kofeinom i dobro poznatih čimbenika rizika od zloupotrebe poput slabijeg pamćenja, visoke impulsivnosti i nenormalnog procesuiranja nagrada.
Takođe su ispitali moždanu aktivnost djece koja su zamoljena da obave određene zadatke kako bi procijenili njihovu radnu memoriju i razinu impulsivnosti.
Istraživači su otkrili da su djeca koja su svakodnevno pila energetska i gazirana pića bila povezana s neurobihevioralnim čimbenicima rizika za zloupotrebu supstanci, kao što su viši rezultati impulsivnosti i slabija radna memorija.
Takođe su otkrili da je kod ove djece dvostruko veća vjerovatnost da će probati i početi piti alkohol u roku od godine dana.
Njihovo istraživanje sugeriše da su pića s kofeinom prvi korak prema konzumaciji alkohola.
Jedno od mogućih objašnjenja je da su tvari sadržane u gaziranim pićima s kofeinom (kofein i šećer) mogle imati neurofiziološke učinke i potaknuti redovne konzumente gaziranih sokova da probaju alkohol u roku od 12 mjeseci, napisali su naučnici.
No, upozoravaju oni da su djeca koja nastave koristiti jače tvari već genetski predisponirana za zavisnička ponašanja. Naime, dijete bi već moglo imati lošu kontrolu impulsa prije nego što uopšte isproba gazirana pića.
Tim je pozvao na daljnja istraživanja kako bi se otkrili svi činioci rizika, a istovremeno se zalaže za određivanje sigurne, preporučene doze gaziranih pića s kofeinom za djecu.
Ne postoji konsenzus o sigurnoj dozi kofeina kod djece, a neka bi djeca mogla biti osjetljivija na štetne učinke povezane s čestim konzumiranjem kofeina od druge, rekao je glavni istraživač i profesor Woo-Young Ahn sa Sveučilišta u Seulu.