Jupiter već važi za kralja planeta – najveći je u našem solarnom sistemu. A sada je poznato da ima više satelita nego što smo mislili.
Astronomi su uočili 12 dodatnih mjeseca (prirodnih satelita) koji kruže oko Jupitera, čime je njihov ukupan broj potvrđen na 92. Do otkrića je pažljivim monitoringom došao astronom sa Instituta Karnegi Skot Šepard sa svojim timom naučnika.
Koristili su Subaru teleskop na Havajima u septembru 2021. i koja se nalazi na teleskopu Blanko u Interameričkoj opservatoriji Cerro Tololo u Čileu u avgustu 2022.
„Slučajno smo uočili nove mjesece oko Jupitera, dok je naše glavno istraživanje bilo usmjereno ka traženju nebeskih objekata u prostoru iza Plutona”, rekao je Šepard.
Naknadna promatranja i analize za 12 novih mjeseca trajala su oko godinu dana kako bi se dobila konačna potvrda, a tim je koristio Magelanov teleskop u Čileu da obavi taj posao.
Nijedan od mjeseca još nema ime, pošto je njihovo otkriće upravo objavljeno, ali i to se očekuje u narednim mjesecima.
„Centar za male planete” prati položaje malih planeta, kometa i svemirskih stijena. Pod okriljem Međunarodne astronomske unije, organizacija je odgovorna za identifikaciju, označavanje i orbitalne podatke za takve nebeske objekte.
„Međunarodna astronomska unija dozvoljava imenovanje svakog mjeseca većeg od 2,4 kilometra, od čega je polovina ovih novih otkrića veća od toga, tako da će dobiti imena”, rekao je Šepard.
Potraga za mladim mjesecima
Pošto je Jupiter svijetla planeta, astronomi su morali da se pozabave problemom odsjaja i rasijane svjetlosti koji utiču na prostor u kome mogu postojati mjeseci.
Savremena tehnologija olakšala je detaljnije posmatranje Jupitera i oblasti oko njega.
Šepard i njegov tim su u procesu praćenja još jednog broja satelita oko Jupitera, ali im je potrebno više podataka da potvrde i objave svoja otkrića.
Pronalaženje dodatnih mjeseci oko Jupitera i određivanje njihovih orbita moglo bi pomoći u identifikaciji ciljeva za buduće svemirske misije, među kojima je program Nase i Evropske svemirske agencije obilaska ove planete – planiran za 2024. godinu.
„Nadamo se da će bar jedan od novih mjeseca biti u blizini putanje letjelice u okviru te misije, kako bi mogao da napravi slike izbliza. Mjeseci su važni za razumijevanje mnogo toga iz materije koja nas zanima, jer su oni poslednji ostaci gupe objekata koji su se formirali u regionu džinovske planete dok se ostatak materijala inkorporirao u planete”, objasnio je Šepard.
Šepard i njegov tim vjeruju da su ovi mjeseci ostaci najmanje sedam većih, koji su se raspali kada su se sudarili sa drugim mjesecima, asteroidima ili kometama. Njihovo raspadanje dovelo je do stvaranja stotina manjih mjeseci, rekli su istraživači.
Mjeseci su inače ostaci onoga što je „rođeno” u disku gasa i prašine oko Jupitera nakon što se planeta formirala, a zatim uhvatila i povukla većinu materijala u orbitu. Ovi gradivni blokovi planeta mogu biti svojevrstan „pogled kroz prozor” u rane godine Sunčevog sistema.
Šepardov tim takođe prati satelite oko Saturna, ali njih je teže locirati jer je planeta sa famoznim prstenom udaljenija od Zemlje.
„Vjerujemo da i Uran i Neptun takođe imaju veliki broj malih satelita, ali te planete su još udaljenije, pa ih je još teže otkriti”, kaže Šepard.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
