Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika “Cvijet” u Spomen području Jasenovac počelo je danas obilježavanje 69. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac u kojem je u 1.337 dana postojanja ubijeno više od 83 hiljade osoba. Komemorativnom skupu prisustvuju predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović. Jasenovački logor bio je najveći koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali i koncentracijski logor s najviše žrtava, navodi Javna ustanova Spomen područje Jasenovac. Osnovan je u ljeto 1941. na mjestu predratne industrijske zone nedaleko mjesta Jasenovac, a djelovao je do 22. aprila 1945. godine. Bio je to logor smrti, te radni i sabirni logor. Zatvorenici jasenovačkog logora bili su Srbi, Romi i Židovi zbog svoje etničke pripadnosti, te Hrvati, Slovenci, Bošnjaci (muslimani iz BiH) i pripadnici drugih etničkih skupina koji su bili protivnici ustaške vlasti. Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava koncentracijskih logora Jasenovac i Stara Gradiška. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece. Većina žrtava jasenovačkog logora ubijena je vješanjem ili hladnim oružjem.Budući da su zatočenici iscrpljivani teškim radom i da je ishrana u logoru bila oskudna a higijenski uvjeti loši, mnogi su zatočenici umrli od gladi i bolesti. Posljednji zatvorenici odlučili su 22. aprila 1945. pokušati proboj iz logora, znajući da im je to jedina mogućnost da prežive. Ustaše su, svjesni da će izgubiti rat, počeli uništavati tragove svojih zločina i likvidirati svjedoke. Proboj je preživio stotinu i jedan zatvorenik. Ustaše su nakon proboja spalili i minirali ostatke logora, te su se 23. aprila počeli povlačiti prema Zagrebu. Danas su od logorskih građevina ostali samo temelji, koji su sačuvani pod zemljom, a njihove su lokacije prema hortikulturalnom rješenju Bogdana Bogdanovića obilježene humcima i udubljenjima u zemlji.
Јosipović je naglasio kako se na ovom mjestu dogodio genocid koji “nikada nećemo zaboraviti i koji nikada neće prestati boljeti”. Rekao je kako su oni koji su Hrvatsku željeli stvoriti na zločinu, učinili zlo hrvatskom narodu. Zlo treba nazvati pravim imenom, suprotstaviti mu se i ne dozvoliti da se ikada više ponovi. Hrvatski predsjednik Ivo Јosipović je naglasio da se na ovom mjestu dogodio genocid koji “nikada nećemo zaboraviti i koji nikada neće prestati boljeti”. Rekao je kako su oni koji su Hrvatsku željeli stvoriti na zločinu, učinili zlo hrvatskom narodu. Zlo treba nazvati pravim imenom, suprotsktaviti mu se i ne dozvoliti da se ikada više ponovi. Јosipović je naglasio i da sjećanje mora biti most koji nas povezuje u oprostu. Upozorio je i da zlo nije nestalo. Ono je tu, vreba, moramo paziti da se ne vrati i ponovi, rekao je. Govor je završio riječima: Čini se da ovaj cvijet najbolje zna koga čuva u svom korjenu – Slava im. Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je tom prilikom da Јasenovac podsjeća na zlo u čovjeku, da ti zločini nisu bili u ime naroda, već u ime države koja je imala propise koje je prerevnosno počela sprovoditi prije Trećeg rajha, za šta nema opravdanja.”Ubice i zločinci su odavno mrtvi. Međutim, oni koji danas šire simpatije prema onima koji su to činili, bude u ljudima zlo. Moderna Hrvatska je garant da se ovakvo zlo više nikada neće ponoviti”, istakao je Milanović. Uz preživjele logoraše, komemoraciji prisustvuje državni vrh – predsjednik Hrvatske Ivo Јosipović, predsjednik Sabora Јosip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, predstavnici diplomatskog kora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruženja, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inostranstva, prenose hrvatski mediji.Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. april 1945. godine, dan proboja zarobljenih iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zarobljenicima tog najvećeg koncentracionog logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. godine bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo je samo stotinak.Preostala 473 logoraša, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istog dana počeo je i proboj zarobljenika Kožare, dijela logora u mjestu Јasenovcu. Od 167 zarobljenih, proboj je preživjelo njih 11.Koncentracioni logor Јasenovac od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
