Američki kongresmen Doug Lamborn poslao je pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u kojem zahtijeva odgovore o navodnim blokiranim američkim ulaganjima te” korupcijskom nasljeđu, zloupotrebi sredstava američkih poreznih obveznika i zloćudnom utjecaju Rusije”, prenosi portal Index.
Lamborn je kongresnik iz redova Republikanske stranke i predstavlja peti kongresni okrug Kolorada. U Kongresu je od 2007. i služi svoj peti uzastopni mandat. Pored premijera Plenkovića, pismo je poslano i američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu.
“Poštovani sekretare Blinken i premijeru Plenković, pišem vam u vezi s preprekama američkim ulaganjima u Hrvatskoj, kao i duboko ukorijenjenom sistemskom korupcijom koja dopušta prodor ruskog utjecaja na našeg regionalnog saveznika. Kao članica Evropske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), Hrvatska služi kao neprocjenjiv regionalni partner Sjedinjenim Američkim Državama u jugoistočnoj Evropi i regiji Balkana.
Uprkos tome, nedavni izvještaji otkrivaju da je od hrvatske vlade potreban daljnji razvoj kako bi unaprijedila reforme otvorenog tržišta i oslobodila naciju službene korupcije”, piše u pismu.
Kao dokaz o postojanju sistemske korupcije u Hrvatskoj navodi hapšenje tadašnjeg ministra graditeljstva Darka Horvata i navodnu upletenost potpredsjednika vlade Borisa Miloševića u manipulacije subvencijama.
Prekid ovisnosti o Rusiji
“Sjedinjene Američke Države moraju stoga i dalje zagovarati tržišno orijentirane reforme u Hrvatskoj koje osiguravaju slobodno i pošteno natjecanje i nadvladavaju duboko nasljeđe državno-zarobljene ekonomije ukorijenjene u korupciji. Omogućavanjem ovih reformi hrvatska će tržišta postati vrlo atraktivna odredišta za kompanije i investitore sa sjedištem u SAD-u, što će konačno omogućiti da nacija prekine svu međuovisnost s ruskom državom”, piše.
U pismu se navodi i da su ekonomske veze Hrvatske s ruskom državom dobro poznate, a kao primjer navodi Fortenovu “koja je dijelom u vlasništvu Sberbanke kojom upravlja Kremlj, a koja drži 42,5 posto udjela”.
“Nažalost, hrvatski predsjednik Zoran Milanović odbio je biti gorljivi pristalica ukrajinskog naroda te se javno usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao što se i suprotstavio NATO kandidaturama Finske i Švedske. Iako je hrvatska vlada kolektivno stala iza ukrajinskog naroda, stav i antizapadnjački ispadi predsjednika Milanovića, uključujući njegovu kritiku slanja smrtonosnog oružja Ukrajini, poziva na prorusku prisutnost u regiji”, piše u pismu.
Navodi i da je hrvatski predsjednik Milanović “nastavio s proruskom politikom kao i njegova prethodnica, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, pripadnica HDZ-a”.
“Dok su krivične sankcije EU i SAD-a bile čvrsto na snazi, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povela je visoku trgovinsku delegaciju na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiju, s izraženom namjerom razvijanja bliže ekonomske saradnje u sektorima turizma, razvoja nekretnina i energije, u korist balkanske nacije.
Grabar-Kitarović tada je službeno pozvala Vladimira Putina da učestvuje na energetskoj konferenciji u glavnom gradu Zagrebu, kojoj je tada prisustvovao i Putinov dugogodišnji saradnik Nikolaj Petrovič Tokarev, koji je, prema američkom ministarstvu finansija, služio zajedno s Putinom kao agent KGB-a u Dresdenu 1980-ih.
Ruske nekretnine na Jadranu
Nikolajeva kći posjeduje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj. I Nikolaj Petrovič Tokarev i njegova kći Maja Nikolajevna Tokareva bili su sankcionirani od američke vlade”, piše u pismu.
Sankcionirani oligarsi s liste američkog ministarstva finansija Viktor Vekselberg VII. i Ališer Usmanov, kao i bivši Putinov ministar energetike Igor Jusufov posjeduju nekretnine na hrvatskom Jadranu, navodi se u pismu.
“Američki porezni obveznici ulijevali su novac u hrvatsku infrastrukturu preko USAID-a, Svjetske banke, MMF-a, EBRD-a, a američkim privatnim ulagačima je blokirano ulaganje u Hrvatsku pod jednakim uslovima, temeljenim na vladavini prava. Dok američki porezni obveznici plaćaju da se brodovi američke mornarice popravljaju u brodogradilištu Viktor Lenac i jačaju ekonomiju grada Rijeke, lokalni političari blokiraju privatna ulaganja iz SAD-a u istom gradu”, piše kongresmen.
Šest pitanja za Plenkovića
Poslao je šest pitanja na koja, kako piše, traži odgovore najkasnije do 30. septembra.
On traži odgovore na pitanja; Kada će Hrvatska ukloniti barijere američkim privatnim investicijama koje ne plaćaju mito? Zašto Hrvatska i posebno grad Rijeka koriste praksu iznuđivanja prema ulaganjima iz SAD-a i potkopavaju Ugovor potpisan između vlade Sjedinjenih Američkih Država i vlade Republike Hrvatske o Poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji je stupio na snagu 20. juna 2001.?, Hrvatska je posljednja članica EU koja je potpisala Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći (MLAT) sa SAD-om, koji je stupio na snagu u siječnju 2023., Zašto Ured za Suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i hrvatski pravosudni sistem odbacuju krivične prijave i odbijaju istraživati ozbiljne optužbe međunarodnog pranja novca u gradu Rijeci i Hrvatskoj? Zašto hrvatske vlasti nisu zatražile pomoć od američkih vlasti u sumnjivim slučajevima međunarodnog pranja novca u Hrvatskoj s novcem koji potječe iz Irana, Nigerije, Rusije, Lihtenštajna, Republike Češke i Kine, između ostalih zemalja? Ko su stvarni vlasnici strateške infrastrukture u i oko Luke Rijeka te kompanija koje primaju sredstva američkih poreznih obveznika: Luka Rijeka, Zagreb Deep Sea, Kompanija Gasfin, Građevinska tvrtka GP Krk i Brodogradilište Viktor Lenac, Zašto je Hrvatska dopustila da luksuzna jahta Irina Vu od 114 stopa (35 metara) u vlasništvu uzbekistanskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, napusti hrvatsku marinu Murter u januaru 2023. godine, dok je bila držana pod međunarodnim sankcijama?
Kongresmen očekuje da Andrej Plenković na sva ova pitanja odgovori do kraja septembra.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
