Navodno zbog neodrživosti proizvodnje i godišnjeg gubitka od oko četiri miliona KM, Uprava Bihaćke industrije rashladnih aparata – Bira bila je prisiljena donijeti odluku o reduciranju odnosno, promjeni djelatnosti, saopćeno je iz Uprave poduzeća.
Saopćeno je da će se Bira umjesto proizvodne ubuduće baviti trgovinskom djelatnošću. Rad u Biri nastavit će deset radnika, a preostali ostaju bez posla, dobit će sve plaće i otpremnine.
„Jedini razlog reduciranja djelatnosti je loša financijska situacija u kojoj se Bira trenutno nalazi i nedostatak ekonomske opravdanosti za nastavak procesa proizvodnje, odnosno one djelatnosti kojom smo se bavili u proteklih trideset godina. To će praktično značiti da Bira briše proizvodne djelatnosti i bavi se nekim drugim djelatnostima. To su uglavnom trgovinske djelatnosti“, kaže u telefonskoj izjavi iz Sarajeva za RTV USK, Alen Šašinović, direktor Bire.
Dodaje kako je za razliku od brojnih slučajeva Bira izmirila sve zakonske obaveze prema radnicima i državi.
Bihaćka industrija rashladnih aparata privatizirana je prije deset godina u redovnom postupku s planovima, ne samo za ponovno pokretanje, već i širenje proizvodnje i izvoz na evropsko tržište. No, svjetska ekonomska kriza 2008. direktno je utjecala i na poslovanje Bire, jer su tada evropski kupci otkazali narudžbe. Novonastala situacija na kraju je proizvela velike gubitke i rezultirala promjenom djelatnosti.
„U ovome trenutku broj ljudi potreban za nastavak rada Bire je deset. Preostalima o kojima smo odlučili da njihov angažman u ovome trenutku, nažalost, više nije potreban, bit će izmirene sve plaće, a prema Zakonu o radu i obaveza otpremnine koju smo dužni radnicima“, kaže Šašinović.
Na posljednjem sastanku poslodavac je članovima Sindikata pojasnio kako će im prilikom preuzimanja radničke knjižice u prostorijama poduzeća biti uručeno i rješenje o otpremnini. Rješenja će dobiti do kraja ovoga ili početkom narednoga mjeseca, dodaje direktor Alen Šašinović.
Na kraju ističe kako je Uprava Bire od poslovnih banaka podigla kredite kako bi zaposlenicima u cjelosti isplatila plaće, doprinose i ostale naknade, te porezne obaveze prema državi, što je dovelo do dodatnog zaduženja od pet miliona KM koje je još u fazi otplate.