Povodom nezvaničnih najava da neće biti održan novi sastanak Centralnog popisnog biroa zbog odsutnosti direktora Agencije za statistiku BiH kao i da postoji mogućnost da Agencija za statistiku BiH predloži prolongiranje Zakonom utvrđenog roka (1.7.2016.) za objavljivanje podataka o popisu, odnosno da će navedena Agencija umjesto utvrđivanja Jedinstvene metodologije predložiti izmjene zakona o popisu kojima bi se rok za objavu podataka dodatno pomjerio regirao je Emir Kremić, direktor Zavoda za statistiku FBiH.
“Takav prijedlog veoma bi negativno djelovao na proces popisa koji se odvija od 2013. godine i navedenim prijedlogom pokušavaju se prikriti sva ranija neefikasnost u provođenju propisa o popisu, zatim odgovornost, stručnost i zakonitost u blagovremenom donošenju Jedinstvene metodologije i objave popisa u skladu sa zakonskim rokovima koji su bili objektivni i po vremenskoj dužini sasvim dovoljni za potpuno provođenje zakona o popisu tj., postojao je vremenski rok od 2013. do 2016. godine za preduzimanje svih aktivnosti u skladu sa Zakonom”, kaže Kremić.
Iz tih razloga sa aspekta normativno – pravne djelatnosti odnoso propisa i pravnih stavova koji regulišu način donošenja jednog zakonskog propisa i razloga za njegove izmjene i dopune, ukazuje da bi prednji prijedlog bio i zloupotreba u smislu izrade i izmjene zakonskih propisa.
“Normativno-pravna djelatnost traži da su u sprovođenju zakona nastale velike promjene i da je došlo do novih pravnih situacija u praksi da bi bili argument za pokretanje takve zakonodavne procedure. U konkretnom slučaju nisu se desile nikakve promjene u zakonskom smislu niti su nastale nove životne pravne situacije u primjeni zakona iz razloga što je popis završen u skladu sa zakonom što su sve pravne oblasti popisane i urađene u skladu sa Zakonom.
I sa unutrašnjim standardima navedenim u zakonu tako da i nakon završetka popisa nije ni moglo doći do novih pravnih situacija, zbog kojih razloga bi takav prijedlog bio nelegitiman, neuobičajen i predstavljao bi zloupotrebu zakonodavne procedure u cilju prikrivanja neefikasnosti u radu, nedosljednosti, pokušaja predlaganja pravnih situacija suprotno zakonskim propisima, pokušaja ozakonjenja nezakonitih prijedloga u sprovođenju zakona za koje je javnost već saznala prilikom održavanja prethodnih sastanaka Centralnog popisnog biroa i izbjegavanja menadžmenta Agencije za statistiku BiH da utvrdi i donese jedinstvenu metodologiju na koju ih zakon obavezuje”, navodi Kremić.
U koliko bi se eventualno, prihvatio navedeni prijedlog to bi značilo narušavanje principa zakonitosti i posebno principa konačnosti kao jednog od najvažnijih principa upravnog prava sa kojim se označava završetak jedne radnje odnosno jednog pravnog procesa.
Zato pravni stručnjaci, praktičari i teoretičari su uvijek iskazivali da povreda takvog principa vodi u: proizvoljnost, vremensku neodređenost i aribitrarnost, što se upravo pokušava prolongiranjem navedenog roka, što bi otvorilo i u budućnosti takvu praksu i postupanje i kada se zakoni nebi poštovali u određenim vremenskim rokovima uvijek tražilo produženje rokova.
“Takve radnje bi dovele do pravne nesigurnosti, ugrožavanje vladavine prava i pravnog sistema uopšte a što bi se negativno odrazilo ne samo na statističku oblast već i na sve druge oblasti s obzirom da statistika kao nauka, statistički obrađuje razne oblasti kao što su privreda, ekonomija stanovništvo, pravna efikasnost, socijalna struktura, obrazovanje, školstvo, demografija, itd”, precizira Kremić. Istovremeno takav postupak Agencije za statistiku BiH bi doveo do paralizacije statističkih zavoda. Zavodi ne bi imali kredibilne podatke i radili bi sa podacima i uspostavljenim uzorcima iz 1991. godine i da iz tih razloga takvi podaci Zavoda ne bi bili u funkciji trenutnog stanja i razvoja društva u Bosni i Hercegovini. Takvi podaci ne bi odražavali tačnost podataka čime bi bio narušen najvažniji princip statističkog rada a to je princip tačnosti koji je posebno naglašen u osnovama sistema uprave i umjesto tačnih i vremenskih novih podataka Zavod bi raspolagao sa starim i netačnim podacima.
“S time bi i princip tačnosti bio u potpunosti ugrožen takvim pravnim radnjama Agencije za statistiku BiH, pa se postavlja pitanje šta je konačni cilj takvih razmišljanja i da li to znači potpuno urušavanje entitetskih zavoda i nemogućnosti njihovog rada kao mogućeg dodatnog pritiska da se u jednom takvom novom vremenskom roku pokušaju ponovno isticati nezakoniti prijedlozi i vršiti pritisak na entitetske zavode da na sastancima Centralnog popisnog biroa prihvate nezakonite standarde kao sastavne djelove Jedinstvene metodologije koji se nisu ipak smjeli u ovom periodu prihvatiti niti objaviti? To jeste najviše zbog principa odgovornosti koji bi se sigurno nametnuo predlaganjem nezakonitih prijedloga i dogovaranja a zakon i međunarodni standardi su veoma jasni kao i evropska statistička praksa kao i evropska upravna praksa koja upravo traži samostalnost, stručnost, profesionalnost, zakonitost, tačnost i konačnost. Pa prema tome ako je BiH podnijela aplikaciju za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, umjesto afirmacije i poštivanja navedenih principa, u ovoj oblasti pokušava se zažmiriti i postupiti suprotno navedenim principima, što građani BiH sigurno ne žele i ne zaslužuju”, kaže se u saopćenju.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
