Građani Bosne i Hercegovine već odavno su željni kvalitetne vlasti, poručeno je na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, čija je danasnja tema bila “Nužni principi u formiranju vlasti”.
Profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Lada Sadiković se, u svome izlaganju, osvrnula na izvještaj Svjetske banke o ekonomiji u BiH koji je, prema njenim riječima, pokazao da je ekonomija ove zemlje pala na samo dno. “Država BiH i njena ekonomija najgora je ekonomija u Evropi. Tako da vidimo da je jasan trenutak da su stari računi došli na naplatu i zapravo da nova vlasta treba da sve poduzme kako bi ispunila postprijemne uvjete Vijeća Evrope i predprijemne uvjete za Evropsku uniju. Ništa se nije promijenilo od 2006. godine”, kazala je Sadiković. Profesor sociologije, ekonomske sociologije i sociologije prava na Univerzitetu u Tuzli, Zlatan Delić, kazao je kako danas živimo i prisustvujemo jednoj postizbornoj vrtoglavici, budući da se čini da u ovom trenutku izostaju programske koalicije, koje bi trebale biti uspostavljenje, te da lideri i političke stranke nisu svjesne odgovornosti pred svojim građanima. Delić dalje govori kako je od februara 2014. godine prisutno kontinuirano ulančavanje vanrednih stanja. “Ukoliko kolacije, političari i strane koje preuzmu odgovornost za uspostavljanje vlasti, vođenje države i društva, ne budu odgovorili zahtjevima građana koji su prije svega egzistencijali, socijalni i ekonomski, mi nećemo vjerovatno dočekati izbore 2018. godine. A ti političari, te stranke pa čak i te koalicije, po mom sudu, bit će zbrisane s povjesne scene. Jer će sami građani, zapravo, već naći načina da smijene takve neodgovorne politike”, rekao je Delić.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić u svom obraćanju je poručio kako su građani BiH već odavno željni kvalitetne vlasti. “Godinama imamo izbore koji ne donose kvalitetnu vlast, odnosno vlast koja bi napravila pozitivan pomak u općim tokovima ljudskog i društvenog života”, naglašava Lavić. Kazavši kako mnogi građani koji iznose svoje stavove i mnogi analitičari smatraju da izbori neće ništa bitno donijeti, zato što, kako je istakao, izbori su određeni ustavom, Aneksom 4., koji preferira etničko u odnosu na građana pojedinca i s tog osnova, ustvari, postizborna stanja su uvijek stanja etničkih konflikata, političkih, govornih i komunikativnih. Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović kazao je kako se sasvim sigurno mora dobiti nova vlast, da li će ona biti proizvod i rezultat rada i vjerovanja domaćih snaga ili će to biti na neki način iznuđen kompromis od strane međunarodne zajednice.
“Ono što mene istinski brine jeste da svi govore o programskim koalicijama koje će se ujediniti oko programa, a taj program bi trebao imati osnovni predznak bosanskohercegovački i njen boljitak u svakom smislu. Bojim se da politički spektar BiH ne nudi stranke koje mogu napraviti efikasnu koaliciju, jer se radi o strankama, prije svega, koje su duboko podijeljene i suprotstavljenje, etnički, nacionalno, konfesionalno i ideološki”, rekao je on. Seizović je dodao kako sumnja da te i takve neprijateljske stranke ili veći dio njih što su bile na čelu vlastitih naroda koji su ratovali na teritoriji BiH, te da koalicija između takvih partnera jednostavno nije moguća, a ako se i uspostavi ona će biti potpuno neefikasna.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
