Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 današnju sesiju posvetila je temi “Paradoks sudskog procesa: bosanski jezik!?”. Uvodničar Renad Šeremet pokrenuo je sudski postupak jer je, kao je izjavio, suočen s negiranjem postojanja bosanskog jezika od zvaničnika Republike Srpske i nemogućnosti komuniciranja s institucijama tog entiteta na tom jeziku kao ni da se hrvatski i bosanski jezik studiraju na univerzitetima u Banja Luci i Istočnom Sarajevu.
On smatra da je time došlo do narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je, između ostalog kako je rekao, potpisan i na bosanskom jeziku a i ne zaboravljajući da je Bosna i Hercegovina jedna od članica Ujedinjenih nacija (UN).
– Sastavni dio mirovnog sporazuma bio je i Aneks 4 – Ustava BiH, koji sadrži odredbe iz Evropske konvencije o ljudskim pravima na koje sam se također pozvao, kao i na Zakon o diskriminaciji. Postupak je u toku i bit će date završne riječi u vezi toga – kazao je Šeremet na sesiji Kruga 99.
Naveo je da se o tom pitanju “odavno oglasio i Ustavni sud BiH, a 2000. godine donesena je odluka u vezi konstitutivnosti naroda u BiH, na cijeloj njenoj teritoriji”.
– Očigledno je da ona nije provedena. Postoji i niz apelacija koje su tretirale ovu problematiku, ali do realizacije nije došlo na teritoriji RS-a – kazao je Šeremet.
Profesor Dževad Jahić smatra da je ovo prilika za raspravu o tome na koji sve način jezik može biti ne samo sredstvo sporazumijevanja, dogovaranja i razumijevanja nego i velikih nesporazuma, pa i manipuliranja. – Dogodilo se da jezik, u ovom slučaju bosanski, može biti predmet sudskog spora. Suština je u tome da na ovom slučaju vidimo da li čovjek (slobodni građanin ove zemlje i ovog prostora) može zaštititi svoja kulturna, ljudska i jezička prava i svoju slobodu tim sudskim procesom jer se na najgrublji i najsiroviji način negira identitet svakog pojedinca, čovjeka koji ima pravo da bude ono što jeste, da misli i govori jezikom kojim misli i govori. A koji je to jezik to je (u ovom slučaju) pitanje napadnih politički manipuliranja – kazao je Jahić. U izjavi novinarima književnik Hadžem Hajdarević podsjetio je “da je pitanje jezika, pitanje elementarne čovjekove slobode“ i dodao „da je Aristotel živio u Bosni možda se nikad ne bi dosjetio ove svoje čuvene maksima „o aksiomima raspravljaju jedino budale“.