Latvija je s prvim danom 2015. preuzela polugodišnje predsjedanje EU-om i kao prioritete najavila konkurentnost i rast, korištenje europskog digitalnog potencijala u razvoju EU-a, te jačanje uloge Unije na globalnom planu. U prvoj polovici 2015. Latvija postaje predsjedavajuća zemlja EU-a, prvi put u svojoj povijesti. To je velika čast i pruža velike mogućnosti, ali je istodobno velika odgovornost i izazov za Latviju i njezine građane, kaže se na stranici latvijskog predsjedništva, prvog predsjedništva pošto je u drugoj polovici 2014. izabrana nova Europska komisija, parlament i novi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
To kom predsjedanja u prvoj polovici godine, u Latviji će biti oko 200 događanja, uključivo i političke sastanke na visokoj razini. Jedan od glavnih događaja bit će 4. summit Istočnog partnerstva u Rigi u svibnju 2015. i sastanci vezani uz njega, a održat će se i deset neformalnih sastanaka europskih ministara te skup ministara obrazovanja ASEM-a, foruma Azije i Europe.
Litva je postala dio eurozone, kao njezina 19. članica i posljednja od triju baltičkih zemalja. Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od 1. siječnja prošle godine.
Litva je dobila zeleno svjetlo svih europskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterije u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti tečaja. Unatoč krizi u eurozoni, litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, smatrajući da će joj to dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okružju, odnosno ruskom pokazivanju mišića. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni jamac, smatraju u Vilniusu. Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uvjete za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijesti
