Razgovori u Limi o novom globalnom klimatskom sporazumu, pod okriljem UN, koji su trebali jučer biti završeni, nastavljeni su, jer se pregovarači spore oko toga na šta se svaka zemlja treba obavezati pred ključni samit o klimi sljedeće godine u Parizu.
Godišnji sastanci o klimi rijetko se završavaju na vrijeme, što je slučaj i sa dvonedjeljnim samitom u Limi u Peruu, jer pitanja koja su otvorena na njegovom početku, nisu riješena do samog kraja.
Bogate zemlje insistirale su da bi u fokusu njihovih obaveza trebala biti kontrola emisije ugljen-dioksida i drugih gasova staklene bašte, opirući se zahtjevima da obećaju da će finansijski pomoći siromašnim zemljama u prevazilaženju efekata klimatskih promjena.
U međuvremenu, Kina, glavni svjetski zagađivač, kada se radi o emisiji ugljen-dioksida, i druge zemlje u razvoju, protive se da ono na šta će se obavezati bude međusobno upoređivano još jednom prije samita u Parizu.
Njihovo odbijanje razgnjevilo je delegate iz zemalja koje se nalaze na prvoj liniji ugroženosti od klimatskih promjena.
Istorijski gledano, najveći svjetski zagađivači su zapadne zemlje, ali trenutno najviše ugljen-dioksida emituju zemlje u ubrzanom razvoju, jer su njihove ekonomije i ekspanziji, uz pomoć čega su iz bijede izvukle milione ljudi.
Prema naučnom panelu UN o klimatskim promjenama, svijet bi morao smanjiti emisiju ugljen-dioksida za hiljadu milijardi tona, kako bi imao šansu izbjeći opasne nivoe globalnog zagrijavanja.