Iako je predsjednik Francuske Emmanuel Macron optimističan napustio područje Nove Kaledonije, čini se kako su podjele na Pacifiku toliko izražene da će Francuskoj trebati znatno efikasnije rješenje nego što je to posjeta predsjednika.
Demonstracije koje su počele 13. maja, a koje je potakla najava izborne reforme koja bi ugrozila autohtoni narod Kanake, bile su okidač za velike nemire u kojima je poginulo sedam osoba, a nekoliko stotina je povrijeđeno.
Predsjednik Francuske proglasio je vanredno stanje na ovom području, a na Novu Kaledoniju poslano je hiljade pripadnika snaga sigurnosti koji su imali zadatak da uspostave red i mir te uklone barikade koje su postavljene u glavnom gradu.
S obzirom na to da su se sukobi nastavili, Emmanuel Macron se odlučio na put dug 16.000 kilometara te je posjetio Novu Kaledoniju kako bi se lično uvjerio u situaciju.
“Povratak republičkog poretka je prioritet. Potreban nam je mir”, rekao je Macron.
Ipak, čini se kako je Nova Kaledonija i dalje daleko od toga.
“Glas lokalnih Kanaka se ne sluša. Ne znam zašto o našoj sudbini raspravljaju ljudi koji čak i ne žive ovdje. Izjave predsjednika Macrona su razočaravajuće. Mi smo na istom mjestu. On nastavlja dopuštati da se situacija pogoršava. Nije napravio snažan gest kako bi smirio stvari”, rekao je 52-godišnji Mike, pripadnik Kanaka koji je govorio za britanski Guardian.
Na Macronovu poesjtu reagovali su i aktivisti te članovi stranke FLKNS koja se zalaže za nezavisnost Nove Kaledonije.
“Rješenje neće doći od države već od Kaledonaca. Ne možete nastaviti da šaljete trupe samo da biste ugušili proteste. To će samo dovesti do novih protesta. Šta mi ovdje radimo razmještanjem vojske? Ovo nije ratom razorena zemlja. Mi nismo teroristi”, rekao je aktivista Joseph.
Aktivistica Lele (41) koja također podržava nezavisnost Kaledonije istaknula je kako je svijetu potrebno što detaljnije pokazati šta se dešava u ovom dijelu.
“Kanacima se ne priznaje njihova prava vrijednost. Oni žele pravednu preraspodjelu bogatstva. Ono što tražimo od Macrona je da prizna legitimitet Kanaka. Macron je ‘zaglavljen’ u svojim razmišljanjima. Napravio je veliku grešku što je pustio zemlju da ode u ćorsokak”, navela je.
Jamil, još jedan od simpatizera pokreta za nezavisnost, izjavio je kako su mladi Kanaci najviše razočarani ponašanjem Macrona.
“Čujemo mlade ljude kako govore da su spremni da umru na kontrolnim punktovima. To pokazuje koliko su duboko pogođeni”, naveo je.
Neposredni katalizator krize na Novoj Kaledoniji bila je predložena promjena u biračkim spiskovima.
Narodna skupština Francuske usvojila je 15. maja nove izmjene ustava koje bi omogućile francuskim stanovnicima koji su deceniju živjeli na Novoj Kaledoniji pravo glasa.
Predložena promjena dodala bi 25.000 birača na lokalne biračke spiskove od ukupno 42.596 stanovnika koji su isključeni sa spiska.
Ovakva izmjena poništila bi mjere iz 2007. godine kojom su birački spiskovi “zamrznuti” na statusu iz 1998. godine.
To pravilo ograničavalo je pravo glasa samo za one koji su živjeli na tom području prije 1998. godine, uključujući i njihove potomke.
Ovu reformu oštro su kritikovale grupe koje se bore za nezavisnost Kaledonije, smatrajući da će ona marginalizirati narod Kanaka koji broji oko 40 posto ukupnog stanovništva Nove Kaledonije.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
