Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je u intervjuu za Srnu da su pojedine političke partije iz FBiH, predvođene SDP-om, danima vršile snažan pritisak na usvajanje prijedloga zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti i o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, pokušavajući da u brzini obezbijede ono što im nikako po Ustavu BiH ne pripada. Umjesto da koncentraciju stave na dogovor o spornim članovima ovih zakona, kaže Majkićeva, lider SDP Zlatko Lagumdžija je svoju koncentraciju stavio na lobiranje da Manival donese odluku kojom će se svima u BiH “lediti krv u žilama” i time pojačati animozitet prema SNSD i HDZ BiH, kao krivcima što u BiH više ne može stizati novac od njenih građana iz inostranstva. Odmah nakon saopštenja Komiteta stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti /Manival/ pri Savjetu Evrope, bošnjački političari su, posredstvom sarajevskih medija, uglas povikali da to što BiH nije usvojila prijedloge zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti i o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH do 31. maja s razlogom stavlja zemlju na listu sa Iranom, Sjevernom Korejom, Etiopijom…, te da su za to isključivi krivci SNSD i HDZ, istakla je Majkićeva.
Hadžiahmetović: Zbog crne liste će biti usporene sve finansijske transakcije
Prijetnja potencijalnim stavljanjem Bosne i Hercegovine na crnu listu zbog neusvajanja zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pokazuje ekonomske prilike, odnosno stanje u oblasti finansija i transakcija, što se negativno multiplicira i ima efekte za odbijanje investitora, upozorila je u izjavi za Anadolu Agency (AA) dr. Azra Hadžiahmetović, članica Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH.
Hadžiahmetović, koja je i profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže kako “BiH ne može niti smije sebi dozvoliti da odbija strane investicije s obzirom na to da su one ionako u posljednje vijeme znatno smanjene”. “Ovo je svakako negativna poruka koja se šalje, jer svako kašnjenje u provedbi donošenja i jačanja zakonske regulative može smanjiti dotok međunarodne pomoći izvana u svakom obliku, a posebno kada su u pitanju investitori. Takav signal može imati negativne efekte za BiH. Jer, da bi se osiguralo da međunarodna pomoć ima efekta, nužno je osigurati kontinuitet sigurnosti kroz zakonsku legislativu”, objasnila je Hadžiahmetović. Prema njenim riječima, trenutno stanje prijetnji potencijalnim stavljanjem na crnu listu BiH može biti signal i međunarodnim finansijskim institucijama, prvenstveno Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci (WB), “da se sa velikom pažnjom odnose spram BiH”.
“Biti u društvu sa Sjevernom Korejom i zemljama tog ranga je samo po sebi dovoljno zabrinjavajuće i krajnje ozbiljno”, upozorila je Hadžiahmetović.
Stavljanje BiH na crnu listu značilo bi, navodi Hadžiahmetović, da bi sve bilo “pod lupom”.
“Generalno, takvo stanje usporava sve finansijske transakcije, a posebno doznake osoba iz inostranstva. Znajući da je to izvor finansiranja za brojna domaćinstva u BiH, od rodbine koja živi u inostranstvu, čime se pokriva deficit u platnom bilansu, jasno je da bi to imalo utjecaja na ukupni ekonomski potencijal u BiH”, navela je Hadžiahmetović.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
