Ni u programu za rad Vlade mandatara Nikole Gruevskog popis stanovništva u Makedoniji nije predviđen.
Makedonija planira razvoj zemlje prema podacima iz 2002. godine, a nakon prekinutog popisa iz 2011. nema naznaka za održavanje novog u skorije vrijeme. I pored toga što ne postoji politička volja, nevladine organizacije podsjećaju na prednost tačnih podataka o emigraciji stanovništva, infrastrukturi, obrazovanju i starosnoj strukturi ljudi koji žive u Makedoniji. Nevladini aktivisti okupljeni oko kampanje “Popis odmah!” podsjećaju građane zašto je potrebno da se što prije provede popis stanovništva u Makedoniji. “Naša odgovornost je da lobiramo kod vlasti da isplanira novac za provođenje popisa sljedeće godine. I da podsjetimo na neophodnost ove statističke operacije”, ukazuje građanska aktivistkinja Biljana Bejkova.
Prijetnje na terenu
Makedonija je počela pa prekinula provođenje popisa u 2011. godini. Razlog je bio što su se, suprotno pravilima EUROSTAT-a, na terenu popisivali i građani koji više od jedne godine žive u inozemstvu. “Bilo je slučajeva da se službenici koji su provodili popis na terenu suoče sa prijetnjama, zato što nisu htjeli popisati građane koji nisu bili prisutni, a rodbina je pritom imala samo kopiju njihove lične karte”, navodi nevladin aktivista Dimitri Golaboski. U međuvremenu, političari planiraju investirati u obrazovanje, zdravstvo, ekonomiju na osnovu podataka iz posljednjeg popisa iz 2002. godine.”Sve politike za razvoj koje su napravljene poslije 2011. godine temelje se na podacima koji više nisu relevantni”, upozorava nevladina aktivistkinja Aferdita Hađijana Imeri.Vlasti, kao zamjenu, najavljuju alternativne registre samo o broju stanovništva.”Za sada ne postoji politički dogovor da se organizuje novi popis. Ni u budžetu za ovu godinu nije predviđen novac za tu namenu”, javlja Al Jazeerina reporterka Milka Smilevska.
Bez popisa do 2018. godine
Ni u programu za rad Vlade te zemlje od 2014. do 2018. godine, mandatara Nikole Gruevskog, popis nije predviđen.”Nezgodno mi je i sram me da kažem kako smo u 21. vijeku među dvije-tri države u svijetu koje nemaju završen popis stanovništva”, kaže Ardijan Demiri, političar iz Struge. Provođenje regularnog popisa je veći problem u sredinama gdje žive građani iz različitih zajednica, kao što je općina Struga, na jugozapadu zemlje. Poslije potpisivanja Okvirnog ugovora i konflikta 2001. godine, prava Albanaca u obrazovanju, korištenju simbola i političkog utjecaja vežu se za broj građana iz ove zajednice. “Ako bi se u Strugi i generalno u Makedoniji politike provodile ne na osnovu etničkih brojki već tako da svi imaju ista prava, bez obzira na to koliko ih ima, tada ne bi bilo problema da se prebrojimo”, kaže Naser iljazi, još jedan političar iz Struge.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijesti
