Od ponoći u Makedoniji je završena predizborna kampanja, koja je počela 21. novembra, uoči prijevremenih parlamentarnih izbora koji će biti održani u nedjelju, 11. decembra.
Najviše mitinga i susreta prije izborne šutnje u subotu imali su vladajuća koalicija na čelu sa VMRO DPMNE i opozicioni blok predvođen Socijaldemokratskim savezom (SDSM).
Izbori se održavaju dvije godine prije planiranog roka, u skladu sa sporazumom o okončanju političke krize koju su prethodnih mjeseci obilježile međusobne optužbe dvije glavne političke stranke konzervativne VMRO-DPMNE i opozicionog ljevičarskog SDMS.
Na izborima će učestvovati 11 političkih subjekata, Koalicija „Za bolju Makedoniju“ na čelu s VMRO-DPMNE, Demokratska partija Albanaca (DPA), Demokratska unija za integraciju (DUI), koalicija na čelu s SDSM, Koalicija „Za promjene i pravdu“ (FRODEM, DEMOS, DS MORO-RP), Partija demokratskog prosperiteta (PDP), Koalicija „Savez za Albance“ (DR-DPA Uniteti, NDP), Liberalna partija, VMRO – Za Makedoniju (VMRO – NP, OM, Dostojanstvo), Prijedlog Besa, i Ljevica.
Pravo glasa na ovim izborima u Makedoniji ima 1.784.524 građana. Glasat će u šest izbornih jedinica za 120 poslanika, kao i u jednoj jedinici u inostranstvu koja daje do tri poslanika.
Podsjetimo, lideri četiri najveće makedonske stranke su 31. avgusta ove godine postigli dogovor da se prijevremeni parlamentarni izbori održe 11. decembra. Sporazum su potpisali predsjednik vladajuće VMRO-DPMNE Nikola Gruevski, predsjednik opozicionog SDSM Zoran Zaev, i predstavnici albanskih partija, lider Demokratske unije za integraciju (DUI) Ali Ahmeti i prvi čovjek Demokratske partije Albanaca (DPA) u Makedoniji Menduh Thaci.
Oni su prethodno utvrdili da su ispunjeni svi potrebni uslovi za održavanje izbora koji su predviđeni Sporazumom iz Pržina iz juna prošle godine. Tim sporazumom je planirano da se riješi duboka politička kriza u zemlji koja je počela na proljeće 2014. godine kada je SDSM poslije parlamentarnih izbora u junu odbio ući u parlament, optužujući vladajuću VMRO DPMNE da je lažirala izbore.
Politička kriza u zemlji je dodatno produbljena u februaru 2015. godine kada je opozicija optužila tadašnjeg premijera Gruevskog i njegovog šefa protuobavještajne službe da su prisluškivali više od 20.000 ljudi, uključujući policajce, sudije, novinare i diplomate. Kriza je zaoštrena i odlukom predsjednika Makedonije Gjorgea Ivanova da abolira političare, među kojima je bilo najviše funkcionera vladajuće stranke u slučajevima koji su vezani za aferu prisluškivanih razgovora. Pomilovanje je izazvalo oštre reakcije glavnih stranaka i Evropske unije, kao i ulične proteste u Skoplju i u drugim gradovima, a odluka je ubrzo poništena.
Inače, izbori u Makedoniji su ove godine dva puta odlagani, u aprilu i junu, jer su opozicija i međunarodna zajednica smatrali da u zemlji još ne postoje potrebni uslovi za održavanje fer i poštenih izbora, te da birački spisak nije pročišćen i da mediji ne izvještavaju fer i nepristrasno, prenosi Anadolija.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
