The Economist u svom Indeksu demokratije nudi pregled stanja demokratije u gotovo svim državama svijeta.
Indeks je baziran na pet kategorija: izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlade, političko učešće i politička kultura.
Na osnovu tih rezultata na nizu indikatora unutar ovih kategorija, svaka država se svrstava u jednu od četiri režima:
- Potpune demokratije – ukupni skor viši od 8
- Manjkave demokratije – ukupni skor između 6 i 8
- Hibridni režimi – ukupni skor između 4 i 6
- Autoritarni režimi – ukupni skor niži od 4
Prva Norveška, posljednja Sjeverna Koreja
Samo 21 država spada u kategoriju potpunih demokratija, a na prvom mjestu su Norveška, Island i Švedska. Pored evropskih država, u vrhu su i Novi Zeland, Kanada, Australija, Urugvaj, Mauricijus i Kostarika.
Najlošije su rangirane Sjeverna Koreja, Sirija i Demokratska Republika Kongo.
Manjkave demokratije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji
U zemljama uže regije Zapadnog Balkana najbolje je rangirana Slovenija na 36. mjestu. Politička kultura u Sloveniji je dobila najlošiju ocjenu, dok je u kategorija ‘izborni proces i pluralizam’ najbolje ocijenjena.
Hrvatska je na 60. a Srbija na 63. mjestu. Slične su ocijene po pojedinačnim kategorijama. U obe države politička kultura je najlošija stavka, dok su ‘izborni proces i pluralizam’ dobili najviše ocjene.
Iako Slovenija po skoru znatno odskače od Hrvatske i Srbije, po kategorizaciji sve tri spadaju u države u kojima vladaju manjkave demokratije.
Hibridni režimi u BiH, CG i S. Makedoniji
U Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini vladaju takozvani hibridni režimi. Ubjedljivo najlošije je rangirana Bosna i Hercegovina na 101. mjestu s ukupnim skorom od 4,98. Ekstremno je loše ocijenjeno funkcionisanje vlade, ali i politička kultura u državi.
U Crnoj Gori su ocjene na pojedinačnim skalama su relativno izjednačene, iako je i ovdje politička kultura dobila nešto slabiju ocjenu.
U Sjevernoj Makedoniji politička kultura je ubjedljivo ‘najslabija’ karika.
