Mapa procesuiranih ratnih zločina služi za veće povjerenje građana – Bramerz: Nezadovoljan procesuiranjem ratnih zločina na nivou BiH
24. Februar. 2014. u 20:52

OSCE je danas predstavio Mapu procesuiranih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, interaktivni alat s ciljem jačanja transparentnosti i povjerenja javnosti u procesuiranje ratnih zločina.

Mapa je namijenjena novinarima, aktivistima, istraživačima, naučnim radnicima, te svima koji učestvuju u kreiranju politika, a u Sarajevu su je danas prezentovali šef misije OSCE-a u BiH ambasador Fletcher Burton, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, te predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković. Širi socijalni ciljevi pravosuđa i donošenja pravde jesu promovisanje pomirenja, i to je posebno važno kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, istakao je ambasador Burton. Procesuiranje ratnih zločina zahtijeva transparentnost i otvorenost, dodao je on, pojasnivši kako je to ključ za razumijevanje javnosti i pridobijanje povjerenja javnosti. Predstavljanju Mape procesuiranih ratnih zločina u BiH prisustvovali su sudije VSTV-a, predstavnici OSCE misije u BiH, predstavnici diplomatskog kora, te brojne druge zvanice. Mapa je od danas i zvanično dostupna svima na internetu.

OSC„Raditi više na procesuiranju ratnih zločina na nivou BiH”

„Zadovoljni smo što će Pretresno vijeće u predmetu Radovan Karadžić s punom pažnjom razmotriti našu tvrdnju da je u opštinama širom Bosne i Hercegovine u toku 1992. godine počinjen genocid“, izjavio je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz.

Istovremeno je veoma mali napredak napravljen u pravcu finaliziranja devet od trinaest predmeta druge kategorije, koje je Tužilaštvo Haškog tribunala proslijedilo u Bosnu i Hercegovinu od 2005. do 2009. godine, smatra Brammertz. U razgovoru za agenciju Fena, on je naglasio da je najveći prioritet Tužilaštva da se preostali posao uspješno završi što ekspeditivnije.„Izvođenje dokaza u predmetu Karadžić završili smo u maju 2012. godine. U oktobru 2013, godinu dana nakon početka suđenja, završili smo izvođenje dokaza u predmetu Goran Hadžić. U decembru 2013, samo godinu i po dana nakon početka suđenja, pozvali smo posljednjeg svjedoka u predmetu Ratko Mladić. Čim pretresna vijeća finaliziraju preostala proceduralna pitanja, odbrana će početi  izvođenje svojih dokaza u predmetima Mladić i Hadžić, čime će se ICTY znatno približiti okončanju posla koji mu je preostao“, saopštio je Brammertz. Prema njegovim riječima, ova suđenja spadaju među najvažnija i najteža u radu ovog međunarodnog suda. „Nažalost, očekivali smo da presuda u predmetu Vojislav Šešelj bude izrečena tokom 2013. godine, ali to se nije dogodilo. Završili smo izvođenje dokaza 2010. godine, a dokaznog postupka odbrane nije bilo.“ Naglašava da je presuda u predmetu Jadranko Prlić i drugi bila veliki uspjeh za Tužilaštvo. „Time što smo dokazali van razumne sumnje da su zločini počinjeni radi provođenja udruženog zločinačkog poduhvata kako bi se u Bosni i Hercegovini uspostavio hrvatski teritorijalni entitet osigurali smo osuđujuću presudu za svu šestericu optuženih. Međutim, po našem mišljenju, kazne od 10 do 25 godina zatvora su očigledno neadekvatne i po toj osnovi smo uložili žalbu na presudu“, kaže glavni haški tužilac. Njegova je ocjena da je, nezavisno od onog što je urađeno pred ICTY-jem, prošle godine u Bosni i Hercegovini trebalo uraditi više na procesuiranju ratnih zločina na nacionalnom nivou. „Kao što sam iznio u svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, veoma mali napredak napravljen je u pravcu finaliziranja devet od trinaest predmeta druge kategorije, koje je Tužilaštvo ICTY-ja proslijedilo u Bosnu i Hercegovinu od 2005. do 2009. godine. Isto tako, nedovoljan napredak ostvaren je i u odnosu na nacionalnu strategiju procesuiranja ratnih zločina. Ključni resursi i obuka za sudove na nivou entiteta sada će biti osigurani, te se ove godine nadamo vidnom napretku“, naveo je. Na pitanje čime je posebno nezadovoljan, tužilac Brammertz rekao je kako su i Tužilaštvo i javnost bili veoma nezadovoljni presudom Žalbenog vijeća u predmetu „Momčilo Perišić“ i presudom Pretresnog vijeća u predmetu „Jovica Stanišić i  Franko Simatović“. „Obje ove presude temeljile su se na novom konceptu ‘konkretne usmjerenosti’, na osnovu kojeg su optuženi oslobođeni odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina. Tužilaštvo je kasnije iznijelo tvrdnju da žalbena presuda u predmetu ‘Perišić’ sadrži grešku u primjeni prava, zato što se  prvi put u historiji Međunarodnog suda tražio dokaz o postojanju ‘konkretne usmjerenosti’“, pojašnjava Brammertz.