Nakon višemjesečnog migrantskog gniježdenja po bihaćkim parkovima, kućnim vežama i vikendicama na osami, pa nakon “Sedre”, Đačkog doma, Bire, kladuškog Mirala te posljednje “divlje” lokacije Vučijak u zabitima Plješevice nadomak hrvatske granice, red je da se upoznamo s novom antropogeografskom lokacijom na koju se planira (konačno?) smjestiti migrantski centar na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
To je Medeno polje, prije rata rijetko naseljeno mjesto, desetak kilometara od Bosanskog Petrovca, službeni podaci koje čuva Wikipedija kažu da su ovdje 1991.godine živjele 92 osobe, a popis iz 2013. godine ovdje “nije našao nikoga”. U jeku na momente dramatičnih osporavanja adekvatnosti lokacije Vučijak za migrantsku populaciju, kako od službenika pri Međunarodnoj organizaciji za migracije – IOM, zbog “neljudskih” uslova boravka, tako i hrvatskog življa “na dodiru” s Vučijakom (strah od konflikata), pojačanog vibrantnom diplomatskom porukom evropskih zvaničnika kako neće uložiti niti jedan euro na Vučijak, izvršna vlast se sjetila Medenog polja, nenaseljenih pašnjaka s obje strane magistralne ceste M5 između Bihaća i Bosanskog Petrovca.
‘Kolektivna neuroza’ ruralne sredine
Ne samo zbog toga da se sakrije promašaj s odabirom lokacije Vučijak (odluka gradonačelnika Bihaća i Gradskog vijeća), nego zbog “cajtnota” u kome se našla da do zime rasformira Vučijak i “ugasi” privremene migrantske centre Bira i Miral. I ne samo zbog pomenutih objektivnosti, nego i stoga što još iz jula 2018. godine postoji odluka sada već bivše vlade Unsko-sanskog kantona – USK Huseina Rošića (Stranka demokratske akcije) o saglasnosti na privremeni smještaj migranata u poljoprivrednim halama na Medenom polju, koja je proslijeđena Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. Hale su privatno vlasništvo poduzetnika Halila Bajramovića, koji je kompleks ponudio besplatno.
Aktuelna Vlada premijera Mustafe Ružnića (A-sda) “gura” aktivnosti oko prihvatanja Medenog polja kao dugoročnog rješenja (u protekle dvije godine istočnu granicu Bosne i Hercegovine prešlo je više od 40.000 migranata i svima je glavna maršruta Krajina), ali odjednom se ispostavlja da bi “kolektivne neuroze” građana srpske nacionalnosti na području općine Bosanski Petrovac mogle biti ozbiljna smetnja u ovom poslu.
Općinsko vijeće Bosanski Petrovac donijelo je rezoluciju u kojoj tvrde da bi smještanje migranata na Medeno polje dovelo do kolapsa u funkcioniranju “male ruralne zajednice opterećene mnogim problemmima”.
Zakonodavna vlast “male ruralne zajednice” je zaprijetila USK-u, ako i dalje bude insistirao na smještaju migranata na Medenom polju, da će: “pod a” – blokirati magistralni put M-5, a ako to ne pomogne, “pod b” – napustiti svoj grad i uputiti se u pravcu Evropske unije. Ostavimo, s debelim razlogom, razmišljanja o provedbi ova dva “aneksa” petrovačke rezolucije, jer bi to ovu “priču” odvelo u ćorsokak.
‘Argumenti’ o ugroženosti povratnika
Načelnik Bosanskog Petrovca Dejan Prošić (Savez nezavisnih socijaldemokrata), ohrabren podrškom svog partijskog predsjednika Milorada Dodika, koji je prošle sedmice razgovarao s Prošićem i načelnicima općina Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar na temu položaja Srba u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine i migrantskoj krizi, izjavio je za medije kako migrantski centar “ne smije biti izgrađen na Medenom polju” te da će se boriti da prijedlog Vlade USK-a ne bude realiziran. Kao razlog više tome, pored vječitog “argumenta” o ugroženosti povratnika, Prošić je kazao kako niko od nadležnih u Bosanskom Petrovcu nije bio konsultiran kada je lokacija Medeno polje predlagana za smještaj migranata.
“Vlada USK-a ne želi migrante ni u jednom gradu. Nažalost, mi smo na ruti i prinuđeni smo tražiti rješenja. Imalo smo i imamo negodovanja oko lokacije Vučijak, iako na Vučijaku nisu zabilježeni incidenti. Medeno polje je udaljeno od Bosanskog Petrovca 10 kilometara, radi se o nenaseljenom području i ne vidim razloge za zabrinutost mještana”, kaže Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova u Vladi USK-a.
Dodaje kako su on i članovi Vlade te Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom USK-a svjesni stava bosanskopetrovačke lokalne zajednice, kao i identičnog stava Odbora za zaštitu imovine Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali hale na Medenom polju su jedina prava i prihvatljiva opcija za formiranje novog privremenog prihvatilišta za nelegalne migrante.
“Vučijak se mora rasformirati prije zime. Prema dogovoru sa sastanka u Briselu, održanog početkom ljeta, naša Operativna grupa mora do 1. septembra državnim organima predložiti novu lokaciju za migrantski centar”, ističe ministar Kljajić.
Miliona ima, ali odluka je još daleko
Plan je da se migranti sa Vučijaka te centara Bira i Miral izmjeste na Medeno polje, što konvenira i stavovima Evropske komisije, koja izdvaja sredstva za podršku Bosni i Hercegovini u rješavanju povećanog prisustva migranata i izbjeglica.
Do sada su od početka 2018.godine za ove potrebe, ako računamo i nedavno odobrenih 10 miliona eura, u Bosnu i Hercegovinu “ušla” 34 miliona eura. Ova sredstva se troše za uspostavljanje mirgantskih centara i pružanje osnovnih usluga i zaštite, uključujući hranu i smještaj te pristup sanitarnoj zaštiti i higijeni.
Medeno polje se doima kao idealna lokacija za migrante. Površina hala u dobrom stanju je oko 60.000 kvadratnih metara. Farma je ograđena i uređena, a vrlo brzo se na njoj može pojačati kapacitet struje i vode, u skladu s potrebama. No, tako ne razmišlja Milorad Dodik. Onje prošle godine, kao predsjednik entiteta Republika Srpska, “digao glas” protiv tadašnje odluke Vlade USK-a o Medenom polju i priprema Operativne grupe da krene u realizaciju Odluke Vlade.
Godinu kasnije, kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, Dodik, koji je od RS-a, političko-policijskim mjerama, napravio “protočni bojler” za prolazak migranata od Drine prema Uni, odnosno prema Krajini, odričući bahato, kako to samo on zna, bilo kakve razgovore na temu smještaja migranata na prostoru RS-a, prijeti da će spriječiti vlasti USK-a u namjeri da Medeno polje bude “migrantska baza”. Kako – nije objasnio. Da li, poređenja radi, možete zamisliti identičnu “zlonamjernu” sliku- da Bakir Izetbegović, recimo, najavi dolazak u neku opštinu u RS-u gdje žive povratnici Bošnjaci i najavi blokadu puteva…
Dodik ne želi ‘medijski šou’
Krajiški ministar policije javno je pitao Dodika zašto, kad već brine o interesima svog naroda, ne vodi računa o svojim nadležnostima da, kao član bh. Predsjedništva, dodatno osigura propusne granice Bosne i Hercegovine sa istoka, kroz koje ilegalni migranti nesmetano ulaze? Dodiku se opaska kantonalnog ministra policije nije učinila zanimljivom da od nje “pravi medijski šou”, pa je izbjegao priliku da “uzvrati muški”, što spada u opis njegove “autoritetne” brige za povratnike Srbe u federalnim općinama.
“Pitanje je ko su povratnici u Bosanski Petrovac – da li oni koji su bili primorani iz svojih kuća otići na nekoliko mjeseci, ili oni koji su to bili primorani na nekoliko godina?”, postavio je umjesno pitanje jedan Bišćanin na društvenim mrežama.
Jer, provjerljive povijesne činjenice se neumoljive – Bošnjaci su 1992. godine protjerani ili su izbjegli iz ovog gradića, a Srbi su otišli u septembru 1995. godine, nakon otpočinjanja ratne akcije “Sana '95”. Bio je to javni “utuk na utuk” predstavniku Odbora za očuvanje srpske imovine u Federaciji Bosne i Hercegovine Đorđu Radanoviću, koji je dramatično upozorio kako bi “bilo kakvo naseljavanje migranata iz afroazijskih zemalja na srpsku zemlju u Federaciji Bosne i Hercegovine značilo još jedan pokušaj etničkog čišćenja i rastjerivanje i ono malo Srba što je ostalo u Federaciji”, dok je inicijativu za smještaj migranata na Medeno polje u Bosanskom Petrovcu gdje žive Srbi povratnici, ocijenio kao “direktno smještanje migranata u srpska sela”.
Ništa važnije od nacionalnih interesa
A da je politika i na ovoj vrućini ogrnuta debelim plaštom navodnog vitalnog nacionalnog interesa itekako umiješala svoje prljave ruke u slučaj Medeno polje neuvijeni odgovor daju suptilne nijanse u ponašanju političkih snaga u ovom gradiću. Prošle godine, kada je premijer USK-a Husein Rošić, kadar SDA, donio pomenutu odluku o Medenom polju, njegov stranački kolega iz Bosanskog Petrovca Midho Hidić, ujedno i vijećnik, mudro je šutio.
Kada je Vlada USK-a Mustafe Ružnića, kadra A-sda, “apdejtirala” Rošićevu odluku iz 2018. godine, Hidić se “probudio” i razgoropađeno podržao vijećnike SNSD-a i pomenutu rezoluciju protiv smještanja migranata na Medenom polju. Poručio je kako nije humano smještati migrante u štale i predložio da migranti i dalje ostanu u Bihaću.
Uskoro će 1.septembar, kada Operativna grupa za nadzor migrantske krize u USK-u treba Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine predložiti lokaciju za novi privremeni migrantski centar, a vjeruje se da će to biti Medeno polje, jer druge alternative nema. Ponovimo: prije posljednjeg rata su na Medenom polju živjele 92 osobe, a danas niko.
Ko je tu onda ugrožen i ko izmišlja nekakve planetarne zavjere protiv konstitutivnih naroda? Niko, osim njihovih lidera, kojima je dizanje nacionalnih tenzija poželjno ponašanje u “držanju kajasa”, svako nad “svojim” narodom.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
