Ministri obrane NATO-a dogovorili su se danas u Briselu da će pojačati vojno prisustvo u istočnoj Evropi, ali bez uspostavljanja stalnih vojnih baza, izjavio je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg. “Ministri obrane NATO-a suglasili su se da će pojačati vojno prisustvo u istočnom dijelu Saveza”, izjavio je Stoltenberg nakon prvog danas sastanka ministara obrane 28 zemalja članica.
Hrvatski ministar obrane Josip Buljević kazao je da je zadovoljan ovom odlukom.”Odlučeno je da će se povećati prisustvo NATO-ovih snaga u Europi, a posebno nas veseli što će se povećati prisustvo američkih snaga u Europi. Sjedinjene Države će sada biti aktivnije i prisutnije u tom dijelu svijeta. To je ono što vam mogu reći i ono što budi optimizam”, rekao je Buljević.
Pojačane snage bit će multinacionalne “kako bi jasno poručile da je napad na jednu saveznicu napad na cijeli Savez i da će Savez kao cjelina na to odgovoriti”, rekao je Stoltenberrg.
Te će se snage rotirati, a vojni stručnjaci bi ovoga proljeće trebali preporučiti koliko će velike i i kojeg će sastava biti te snage. Stoltenberg je rekao da će se ove sedmice u Minhenu na konferenciji o sigurnosti sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim i poručiti mu da je riječ o obrambenoj naravi NATO-ove strategije za Baltik i istočnu Europu.
“Vjerujemo da je, posebno u teška vremena kakva su sada, čak još važnije imati politički dijalog i otvorene kanale za komunikaciju između NATO-a i Rusije”, rekao je glavni tajnik.
Spominje se da bi NATO mogao imati po jednu brigadu od hiljadu ljudi u svakoj od šest zemalja istočne Europe – Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Te bi brigade imale podršku snaga za brzu reakciju, koje uključuju zračne, kopnene i pomorske snage, a koje imaju oko 40 hiljada ljudi. Savez tvrdi da će poštovati dogovor s Rusijom iz 1997. prema kojem se NATO obvezao da neće imati stalnih borbenih postrojba u istočnoj Europi.
Ministar Buljević nije htio govoriti o brojkama, kazavši da se o tome tek treba razgovarati i da bi sada bilo neozbiljno o tome špekulirati.
Na upit jesu li ministri obrane razgovarali o mogućnost sudjelovanja NATO-a u nadzoru pomorske granice između Grčke i Turske kako bi se spriječilo krijumčarenje migranata, Buljević je rekao da se o tome danas razgovaralo samo neformalno, a da će se sutra o tome raspravljati.
“Međutim, to nije primarna NATO-ova zadaća, ali NATO će pronaći načina kako pomoći EU-u”, rekao je Buljević.
NATO izbjegava vojno uplitanje u konflikt na jugoistoku Ukrajine, pišu ukrajinski mediji.
Sjevernoatlantska alijansa izbjegava vojno uplitanje u konflikt na jugoistoku Ukrajine, jer mnoge zemlje EU koje su članice NATO-a ne žele da ratuju za Ukrajinu, pišu ukrajinski mediji, pozivajući se na visokog diplomatu Alijanse koji je želio da ostane anoniman.
– Budimo pošteni: stav mnogih zemalja EU koje su članice NATO-a je da ne žele da ratuju za Ukrajinu. Zato neće biti trećeg svjetskog rata – rekao je on za Radio Slobodu.
– U isto vrijeme, svijet može i treba da podrži Ukrajinu, da ojača njenu vojsku. Ukrajina može sama da smanji prijetnje sa kojima se suočava tako što će postati jača i sprovoditi reforme – dodao je diplomata.
Prema njegovim riječima, NATO nije zadovoljan što dio ukrajinskih činovnika “ne radi punom parom za reforme”, dok političari “razjašnjavaju svoje odnose”.
Od sredine aprila 2014. godine Kijev izvodi specijalnu operaciju na istoku Ukrajine kojoj je cilj da uguši protestni pokret u Donbasu.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
