Njemačka je zabrinuta zbog pritiska Rusije na zemlje zapadnog Balkana, a prije svega na Bosnu i Hercegovinu. Ova informacija, da je njemačka vlada alarmirana u vezi s agresivnom antizapadnom politikom Rusije na Balkanu, jučer je odjeknula kao bomba. Njemački Der Spiegel objavio je informaciju, pozivajući se na povjerljiv dokument i ministarstva vanjskih poslova ove zemlje, u kojoj se izražava zabrinutost u vezi s pritiskom Moskve na Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana, a prije svega na BiH, prenosi danas Dnevni avaz. Zvanična Moskva, kaže se u tom dokumentu, isporukom plina pokušat će Srbiju čvršće vezati uz sebe, a direktan utjecaj na BiH nastojat će ostvariti putem Republike Srpske. Istovremeno, na drugom kraju planete, u Australiji, praktično je uslijedila potvrda ove informacije. Njemačka kancelarka Angela Merkel u svom govoru tokom gostovanja u Lowy institutu za međunarodnu politiku u Sidneju izrazila je veliku zabrinutost zbog, kako se izrazila, aneksionističke politike Rusije. Jasno je i nedvosmisleno, kao nikada do sada, upozorila ruskog predsjednika Vladimira Putina, kazavši da se EU Moskvi neće pokoriti kako je to nekada učinila bivša Istočna Njemačka (DDR). “Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se i o Moldaviji, Gruziji i ako će tako ići dalje, trebamo se onda upitati šta će biti sa Srbijom te s ostalim zemljama zapadnog Balkana” – kazala je Merkel. Njemački mediji poput Der Spiegela ili Die Welta objavili su reakcije istaknutih evropskih zvaničnika. Tako je predsjednik Komisije za vanjsku politiku Evropskog parlamenta Elmar Brok izjavio da je Putinov cilj da se balkanske zemlje stave pod pritisak da naprave otklon prema članstvu u EU ili da se kao članice EU ponašaju “proruski”.
Citiran je i njemački ministar poljoprivrede Kristijan Smit (Christian Schmidt), koji je kazao da postoji utisak o tome da Rusija putem manjeg bh. entiteta na sve načine pokušava ostvariti utjecaj nad cijelom BiH, što, kaže, u tom slučaju otežava evropski put naše države. Njemački državni sekretar Mihael Rot (Michael Roth) podvukao je da njegova država u sve ovo ne može ulaziti po principu “boljih ponuda”. “Moramo jasno potcrtati zemljama Balkana da je članstvo u EU u njihovom interesu” – istakao je on.
EU – Srbija: Sankcije Rusiji ili odlaganje pregovora?
NJemačka trenutno ima presudan uticaj na početak pregovora Srbije i EU. Neizvjesno je koja će poglavlja biti prva otvorena iako je završeno dvije trećine procesa skrininga, to jest pregleda pred otvaranje pregovora. NJemačka želi da se uvjeri da je Beograd učinio dovoljno na primijeni Briselskog sporazuma iako to otežava činjenica da u Prištini već mjesecima ne mogu da formiraju vladu. Izvori u Briselu govore da bi otvaranje prvih poglavlja moglo biti odloženo za početak sljedeće godine. Šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević navodi da u ovom trenutku još samo jedna država članica nije dala zeleno svjetlo za pregovaračku poziciju za poglavlje 32. “Naravno, riječ je o NJemačkoj, s obzirom na stav Bundestaga, jer ako bi tehnički odobrila tu poziciju dala bi zeleno svjetlo za otvaranje”, kaže Tanja Miščević.
Briselski sporazum- “dobar izgovor zlata vrijedi”
Prema drugim izvorima iz Brisela EU bi mogla da odloži otvaranje poglavlja ukoliko Srbija ostane pri stavu da ne uvodi sankcije Rusiji, kako se u tim krugovima tretira odbijanje Srbije da uskladi spoljnu politiku sa evropskom, saznaje “Danas”. Kako je rečeno u Vladi Srbije, državni vrh je svjestan da bi to mogao da bude mehanizam EU da “pritisne” Srbiju da uvede sankcije Rusiji, ali, kako tvrde, “EU razume poziciju Srbije”. “EU to sigurno neće uraditi, neće odložiti otvaranje poglavlja uvođenjem sankcija Rusiji, jer svi u EU to razumiju i prećutno nas ne diraju jer su svjesni da je Srbiji to baš teško pitanje”, ističu izvori bliski Vladi Srbije. Evropski komesar za regionalnu saradnju i proširenje EU Јohanes Han apelovao je uoči dolaska u prvu posjetu Srbiji (20. novembra) da podrži sankcije Unije prema Rusiji. On je istakao da Srbija “ima sopstvenu istoriju i odnose sa Rusijom, ali da se u određenom trenutku mora odlučiti”. Han je dodao da o tempu pristupanja odlučuje zemlja kandidat sama kroz svoje reforme. “Pritom se radi manje o preuzimanju prava EU, već o promjeni kulture i razmišljanja, kao i o dokazu da su promjene održive”, naglasio je on.
Međutim, Јadranka Јoksimović, ministarka bez portfelja za evropske integracije, ističe da usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU u potpunosti treba da se primijeni tek punopravnim članstvom u EU. “Mi nismo još otvorili ni prvo poglavlje. Kao zemlja kandidat imamo pravo da zaštitimo i naše posebne ekonomske interese, i to i radimo. Ni sama EU nije uvijek do kraja konzistentna, jer i članice imaju različite stavove po brojnim pitanjima”, ističe Јadranka Јoksimović.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
