Novi predsjednik Vijeća Evropske unije Charles Michel izjavio je da je nužno temeljito preurediti, modernizirati proces pregovora o članstvu i “sagledati kako ćemo se mi unutar EU-a reformirati, posebno kad je riječ o sistemu donošenja odluka”.
Michel, koji će voditi zasjedanja šefova država ili vlada EU-a, naglasio je da je to “bitno zato što EU i sa sadašnjih 27 članica teško donosi odluke, a mora se više i brže odlučivati”.
I, kako je objasnio, da bi se vidjelo kad i kako će se moći otvoriti vrata Unije mora se “reformirati, modernizirati proces proširenja”.
Neslaganja oko prošenja EU-a
Novi čelnik EU-a je francuskoj TV mreži France Info rekao da će to biti njegov zadatak u situaciji kada je među članicama Unije došlo do velikih neslaganja oko proširenja i odlaganja odluke o početku pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Zvaničnici u Vijeću ministara EU-a su istovremeno agenciji Beta potvrdili informacije da bi šefovi diplomatija Unije trebali 19. novembra ponovo raspravljati o tome, u očekivanju da posebno Francuska do kraja iznese svoje prijedloge o traženim dubokim promjenama u procesu proširenja.
Agencija podsjeća da su ambasadori u Komitetu stalnih predstavnika zemalja članica u EU-a o tome također razmijenili mišljenja, a diplomate u EU su nagovijestili da bi se i vođe Unije u decembru mogle ponovo pozabaviti ovim pitanjem.
Istovremeno, zvaničnici u Vijeću ministara EU-a prenijeli su da nove odluke mogu očekivati tek na proljeće, u martu ili pred susret na vrhu EU – Zapadni Balkan u maju u Zagrebu.
Šefovi diplomatija EU-a bi suštinski, uz prijedloge Francuske kao i zamisli Holandije i Danske, trebali razmotriti neku vrstu “mape puta”, redoslijeda mjera, kako za preobražaj sadašnjeg previše sporog i nedjelotvornog sistema pregovora o članstvu, tako i, uz nužno preuređenje, jačanje institucija EU-a kako bi Unija bila u stanju primiti nove članice.
Nema ‘privilegiranog partnerstva’
O tome su saglasne većina članica Unije, iako mnoge smatraju da je trebalo utvrditi datum početka pregovora bar sa Sjevernom Makedonijom, ako ne i s Albanijom, i uporedo krenuti u preuređenje i objedinjavanje same EU.
Francuska, ali i još neke članice, misle da je preduslov za prijem neke nove članice to da se najprije osnaži iznutra sama Unija, njene institucije i mehanizam usvajanja odluka da bi se onda moglo sagledati kad i kako primiti neku zemlju u svoje redove.
Beta navodi da je francuske stavove u dobroj mjeri obrazložio ambasador u Beogradu Jean Louis Falconi, koji je rekao da je Francuska već Vijeću ministara EU-a predložio da razmotri modernizaciju procesa proširenja, što bi zemljama kandidatima omogućilo da u oblastima u kojima su provele temeljite strukturne reforme mogu odmah koristiti povlastice i sredstva EU-a, umjesto da, kao do sada, to mogu očekivati tek kad se završe pregovori.
Falconi je demantirao špekulacije i naglasio da ne postoje planovi za neko “privilegirano partnerstvo” za zemlje Zapadnog Balkana umjesto članstva u Uniji.
Uključiti ‘povratni mehanizam’
On je naznačio da bi, po viđenju Francuske, kada neki kandidat ispuni uslove, završi pregovore o nekom poglavlju, onda bi ta potencijalna članica, zajedno s predstavnicima EU-a, mogla učestvovati u dogovorima u tim oblastima, ali bez prava da učestvuje u donošenju odluka.
Istovremeno bi pregovori morali uključiti “povratni mehanizam”, a to je da bi se kandidatu u pregovorima mogle oduzeti povlastice i prednosti ako ne napreduje, već nazaduje u primjeni već ispregovaranih mjera, odnosno promijeni politiku.