Grčka je bila glavna kapija za ulazak više od miliona izbjeglica i migranata koji su došli u EU u prošloj godini. Atina je, međutim, kritikovana zbog neuspjeha da kontrolira priliv migranata, koji je pokazao slabe znake popuštanja u zimskim mjesecima.

EU je poduzimala razne mjere kako bi finansijski pomogla osiromašenoj Grčkoj da se nosi s krizom, ali brojne države članice vjeruju da ih Atina ne koristi u dovoljnoj mjeri. U pet registracijskih “žarišnih” centara koji su uspostavljeni za dolazak migranata u Grčku do sada je radio samo jedan.

Opterećeni krizom, grčki policijski zvaničnici često su dopuštali migrantima da odlaze dublje u Evropu nego da ih zadrže na grčkom tlu radi primjerene registracije – prvog neophodnog koraka da mogu nastaviti dalje.

Atina tvrdi da je tim brojkama nemoguće upravljati i krivi ostalih 27 država članica EU što ne nude stvarnu pomoć. Kriza je dovela Schengensku zonu slobodnog putovanja – koju vodeći zvaničnici EU slave kao najviše postignuće evropskih integracija – na rub propasti.

– Ako ne možemo zaštiti vanjsku granicu EU, grčko-tursku granicu, Schengenska vanjska granica pomjerit će se prema centralnoj Evropi – izjavila je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner.

–  Grčka mora povećati svoje resurse što je prije moguće i prihvatiti pomoć – izjavila je ona po dolasku na neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova EU u  Amsterdamu.

Schengensku zonu čini 26 država, od kojih su većina također države članice EU. Njemačka, Francuska, Austrija i Švedska su među nekoliko zemalja koje su uvele privremene granične provjere dok se bore da kontroliraju priliv ljudi.

– Kada govorimo o vremenskim rokovima, već je prekasno. Imamo sedam zemalja s graničnim kontrolama – izjavio je Reutersu švedski ministar unutarnjih poslova Anders Ygeman.

Kazao je de bi centri za registraciju migranata trebali početi funkcionirati u Grčkoj i Italiji kako je i planirano.

– Na kraju krajeva, ako se neka zemlja ne pridržava svojih obaveza, morat ćemo ograničiti njene veze sa Schengenskom zonom. Ako ne kontrolirate svoje granice imat ćete posljedice po slobodu kretanja – kazao je.

Isključivanje Grčke zahtijevalo bi primjenu člana 26 Schengenskog pravilnika. Njemačka, vodeća destinacija za izbjeglice i migrante koji bježe pred ratom i siromaštvom, pokrenula je tu ideju u prošloj godini.

Grčki ministar nije davao izjavu po dolasku, ali je evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos, i sam Grk, umanjio rizik isključivanja njegove zemlje iz Schengena.

Ništa poput toga nije predloženo ni raspravljano. Moramo razgovarati o boljem upravljanju našim vanjskim granicama. Očigledno je da države članice koje su na frontu dešavanja moraju učiniti više i mi smo tu da im pomognemo da bolje obave svoj posao – kazao je.

Luksemburški ministar unutarnjih poslova također jer izrazio protivljenje isključivanju Grčke iz Schengena, dok je njemački ministar Thomas de Maiziere kazao kako želi da sačuva Schengen ali da vrijeme ističe.

Berlin se nada da bi sporazum s Turskom postignut u novembru značio manji broj dolazaka u Grčku, ali je do sada taj sporazum imao samo ograničene efekte.

Vodeći zvaničnici EU ponovili su upozorenja Berlina da Schengen neće preživjeti bez dramatičnih promjena u narednim sedmicama u načinu na koji se blok bavi u suočavanju s krizom.

Zemlje članice EU, zabrinute rastućim antimigrantskim raspoloženjem u svojim sredinama, nisu, međutim, uspjele da se dogovore.

Dok su ministri dolazili kanalom na razgovore u amsterdamski Pomorski muzej, oni su prolazili pored protesta Amnesty Internationala, broda nakrcanog manekenima s pojasevima za spasavanje kako bi podsjetili na migrante koji dolaze u Evropu.

– Čelnici Evrope, nisu ankete ono o čemu trebate brinuti. To su udžbenici istorije – pisalo je na jednom transparentu.