Bosna i Hercegovina, prema godišnjem izvještaju Centra za poslovnu afirmaciju (CPA), nalazi se na 80. mjestu po ekonomskim slobodama, dok je prošle godine zauzimala 91. mjesto.
Pomak
S obzirom na to da je BiH 2005. bila na 101. mjestu po ekonomskim slobodama, ovo predstavlja veliki napredak i pokazuje da je BiH uspjela da nastavi sa kontinuitetom poboljšanja ekonomskih sloboda.
– Ovo je zaista pohvale vrijedan razvoj, koji se treba nastaviti i ubrzati, s tim da trebamo pružiti više pažnje faktorima u oblasti veličine vlade, pravnog sistema i vlasničkih prava. Spomenute oblasti nas sprečavaju da uživamo u rezultatima relativno otvorenog tržišta uz jaku stabilnost valute, kazao je Edo Omerčević, direktor Centra za poslovnu afirmaciju.
Ekonomski analitičar Duljko Hasić smatra kako je ono što je uslovilo bolju poziciju BiH na ovoj listi bilo umjesno vođenje politike currency boarda čime je održana makroekonomska stabilnost.
– U ovom vremenskom periodu, za koji je dat izvještaj, bilo je pomaka i u oblasti industrijske proizvodnje, izvoza, a ono što je održalo stabilnost su investicijski radovi po osnovu putne infrastrukture, koji su napravili značajan iskorak, te u oblasti proizvodnje električne energije zahvaljujući vremenskim prilikama, istakao je Hasić.
Mehanizam koordinacije
Bosna i Hercegovina, prema prognozama MMF-a, u narednoj godini trebala bi ostvariti i slabi ekonomski rast od 0,7 posto, dok se za Hrvatsku i Srbiju predviđa recesija.
– To predviđanje bilo je ranije znatno iznad ovog procenta i od MMF-a i od ostalih finansijskih institucija, međutim svelo se na 0,7 posto i opet bih rekao da i taj procent nije realan, s obzirom na to da smo imali probleme koji će se odraziti na ekonomsku situaciju u narednom vremenskom periodu i do kraja godine, a pogotovo u prvom kvartalu iduće godine zbog izbora koji će se odraziti i na ekonomsku situaciju u BiH. Drugo, ovo je izborna godina, skoro se niko nije usuđivao praviti značajne korake, pogotovo u oblasti reforme, ono što je bilo neophodno da se uradi u BiH, kazao je Hasić.
Ono što je jako bitno, dodaje Hasić, jeste da BiH nakon izbora mora ući u posao izrade nacionalnog programa izrade ekonomskih reformi, što je ključno i zadnji je trenutak da bi se postigle odgovarajuće reformne aktivnosti koje bi riješile problem nefunkcionalnog tržišta. S druge strane se definitivno mora ostvariti bolja koordinacija ekonomske i fiskalne politike kako bi se stvorio bolji i povoljniji poslovni ambijent.
– Negativna ekonomska klima je ključna za mali priliv stranih investicija, izuzetno mali pomak u ekonomskom rastu i problem koji tišti ovu zemlju. Prvi korak koji mora biti je nacionalni program ali uz pomoć EU – ključnog partnera BiH. Mora se definitivno uspostaviti mehanizam koordinacije, kazao je Hasić.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Izdvojeno Vijesti
