Izvršni odbor MMF-a naredne sedmice zasjeda u Vashingtonu. Na dnevnom redu je odobravanje kreditnog aranžmana našoj zemlji. Podsjećamo, bh. vlasti ispunile su tražene uvjete te bi i traženi kredit trebao biti odobren. Prva tranša sredstava očekuje se do 10. septembra. Bosna i Hercegovina uskoro će biti zaduženija za više od milijardu i po maraka. Kredit, koji bi 7. septembra trebao odobriti Izvršni odbor MMF-a, potrošit će entiteti, i to, prema dogovoru – 720 miliona maraka Federacija i 360 miliona RS. A samo nekoliko dana od odobrenja, očekuje se i prvi dio sredstava. “Odbor će razmatrati zahtjev za iznos od preko milijardu konvertibilnih maraka, preciznije milijardu i šezdeset miliona.
Očekujemo da će Izvršni odbor MMF-a prihvatiti zahtjev, a to znači da će sredstva Bosni i Hercegovini biti dostavljena oko tri do pet dana nakon sastanka odbora”, kazao je Francisco Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Po staroj dobroj praksi, nova zaduženja opravdavaju se otvaranjem radnih mjesta i provedbom reformi. Ali dogovoreni iznos ovaj put moramo i zaraditi. MMF od nas traži ispunjenje mjera kojim bi se privukli strani investitori, smanjio javni dug i stabilizirao bankarski sektor. Inače će stopirati sredstva što je, poručuju upućeni, nedopustivo. “Ovo je najpovoljniji kreditni aranžman, grejs period je 4 i po godine, otplata 12 jednakih polugodišnjih rata.
Otprilike govorimo o 4,5 godine grejs perioda, dok se sve otplati – to je nekih 10 godina”, pojašnjava Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH. Ali na šta smo tačno pristali – ostaje tajna. Ranije se špekulisalo da usaglašeno Pismo namjere sadrži mnogo upitnih stavki, no detalji će zvanično biti poznati tek nakon što kreditni aranžman bude odobren i spreman za trošenje. Ipak, zbog postavljenih uslova, ekonomisti vjeruju da će ovaj put sredstva biti utrošena na provedbu reformi, a ne krpljenje budžetskog deficita. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da se ovaj put radi o aranžmanu koji je boljeg kvaliteta i koji će tražiti od vlada u BiH da praktično dokažu da su zaista uradili ono što je neophodno na stvaranju bolje poslovne klime. “Ono što se mora desiti jeste da se smanje opterećenje, porezi i doprinosi na rad da bi se poboljšalo okruženje za investicije, a to se ne može desiti bez dodatnog novca u budžetu”, tvrdi Adisa Omerbegović-Arapović, dekanesa Ekonomskog fakulteta SSST-a. Već je jasno – budžeti su u dubiozi i svi čekaju novac poželjnog partnera. Pitanje vraćanja dugova nije prioritet bh. vlastima. Baš kao što ih ne zabrinjava ni činjenica da su bh. građani već po rođenju zaduženi za oko 3 hiljade maraka po osnovu duga države.
federalna.ba
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
