Ocijenio je to zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer, koji je u srijedu svjedočio pred Odborom za vanjske poslove američkog Senata i pododborom za Evropu i saradnju o regionalnoj sigurnosti.

Palmer je rekao da SAD očekuje da nova vlada u Prištini ukine takse na robu iz Srbije i BiH, a da Srbija istovremeno prekine kampanju koju u svijetu vodi protiv Kosova. To bi, ocijenio je, trebalo stabilizirati odnose dvije zemlje, povećati njihove ekonomije, ali pomoći i cijelom regionu.

Govoreći pred istim odborom američkog Senata o Bosni i Hercegovini, kao „glavnu zapreku“ provedbi bilo kakvih reformi u zemlji specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan vidi u članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, koji zemlju blokira na njenom NATO putu, dok je kao primjer pozitivnih pomaka u BiH naveo kantonalnu vladu u Sarajevu, koju čine građanske stranke.

Pomoć SAD-a ali samo uz jake domaće vlasti

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović smatra da je Palmer ispravno detektovao ključne probleme u zemljama Zapadnog Balkana, ocjenjujući da plan američkog diplomate ima velike šanse da bude proveden, ali je, kaže, potrebno da i domaći političari i građani ulože maksimalne napore. Novi zamah politike SAD-a na Zapadnom Balaknu vidi kao neku vrstu osvježenja nakon politike koju je EU proteklih godina vodila u regiji, a koja je, ocjenjuje, bila neuspjela.

„Dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a nije dobro vođen i doživio je fijasko. Nažalost, zbog toga je produbljeno nepovjerenje između dvije strane u dijalogu, ali i prema EU. Federica Mogherini bila je neuspješna u tako zahtjevnom dijalogu što je ostavilo posljedice ne samo na strane u dijalogu nego u regionu. U takvom ambijentu teško je postići napredak“, rekao je Bećirović za Al Jazeeu.

Očekuje da će nova vlada Kosova, sa premijerom Albinom Kurtijem, na talasu Palemerovih poruka ispraviti tu pogrešku, ispunjavajući svoje međunarodne obaveze, a to je da će poštovati centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA, ukoliko želi da ima kredibilitet i vjerodostojnost u međunarodnim odnosima.

„Dosadašnji premijer Ramush Haradinaj je vođenjem Vlade Kosova i dodatno uvođenjem taksi na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije nanio u nekim aspektima i nepopravljivu štetu i reputaciji Kosovu u međunarodnim odnosima i njegovoj budućnosti. Tu su na prvom mjestu oštećeni potrošači, koji su ujedno i birači i kaznili su jednu takvu politiku, koja je bila samo u funkciji njegovog opstanka na vlasti“, kaže Bećirović.

„Albin Kurti je političar potpuno drugog kova i iskreno očekujem napredak kada je u pitanju Kosovo, koje je ‘crna rupa’ regiona i njegovo pozicioniranje u regionalnim i međunarodnim tokovima“.

Kada analizira mogući odgovor Srbije na poruke Palmera, Bećirović kaže da će Srbija vjerovatno reći da je suvereno pravo svake države da prizna ili ne prizna neku državu što je, ocjenjuje, samo djelimično tačno.

„Potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine većina tih pitanja bili bi riješeni. Relaksacija njihovih međusobnih odnosa relaksirala bi odnose u regionu i omogućila napredak i mogu slobodno reći ekonomski procvat regiona. Tome bi doprinijelo i uspostavljanje ‘mini Schengena’ u kojeg bi trebale biti uključene sve zemlje regiona uz naglasak da to ne znači odustajanje od članstva u EU ili njegovu kompenzaciju, nego upravo suprotno brži put do članstva u EU.“

‘Građani žele mir, politika traži sukobe’

Analičar geopolitičkih odnosa Blagoje Grahovac ne vjeruje da će poruke Palmera prihvatiti i provesti vlade u Srbiji i na Kosovu tako lako, ali je siguran da će Palmerove poruke razumijeti građani u tim zemljama, ali i šire u regionu, te da će na demokratskim izborima nametnuti politike koje rade u korist građana.

„Čak ako vlade i ne žele promjene, građani i Srbije i Kosova, ali i drugih zemlja u regiji, to silno žele“, kaže Grahovac. Podsjeća da populističke politike gube i u drugim zemljama Evrope, poput Mađarskog premijera Viktora Orbana koji je vlast izgubio u Budimpešti od liberala Gergelya Karacsonya, te se nada da će građani na isti način vrlo brzo kazniti politike koje se u zemljama Zapadnog Balkana na vlasti održavaju uz pomoć poticanja konflikta.

Bećirović kaže da je Matthew Palmer, uz Srbiju i Kosovu, jako dobro skenirao i stanje u Bosni i Hercegovini, gdje je, kaže ovaj analitičar, EU također zakazala, pa vjeruje da bi intervencija SAD-a mogla biti od koristi i u ovoj zemlji.

„Bezbroj je primjera nedovoljne ili čak negativne uloge EU-a. EU stalno mijenja kriterije i uvjete za članstvo tokom samog procesa“, kaže Bećirović.

„Na drugoj strani su tu praznu ulogu EU-a ali i SAD-a u regiji popunili Rusija, Kina i Turska“, kaže Bećirović, dodajući da su očigledno u SAD-u napokon toga svjesni i da sada žele ojačati svoj angažman i prisutnost na Zapadnom Balkanu kroz konkretne poteze.

I Bećirović se, kao i Palmer, slaže da u zemljama regije nije sve tako sivo, da ima pozitivni pomaka, kojima sada treba dati novi vjetar u leđa.

„Kao što je Palmer naglasio Vladu Kantona Sarajevo, tome možemo dodati i pobjedu Albina Kurtija i njegovog Pokreta Samoopredjeljenje na nedavnim izborima na Kosovu. To su novi lideri sa jasnom vizijom borbe protiv kriminala i korupcije. Znači postoji alternativa nacionalističko-klerikalnim i (pro)fašističkim režimima. Najbolji primjer je Sjeverna Makedonija i njen premijer Zoran Zaev, koji je u nešto u više od dvije godine napravio velike iskorake na putu te države u članstvu u EU i NATO, čija će punopravna članica najvjerovatnije postati na vrhu NATO-a u Londonu u decembru 2019“, kaže Bećirović.

Hadžidedić oprezan: SAD opterećena vlastitim problemima

Stručnjak za međunarodne odnose, profesor Zlatko Hadžidedić, oprezan je kada govori o budućem utjecaju SAD-a na procese u zemljama Zapadnog Balkana. On kaže da je vidljivo da postoji volja kod SAD-a da pomogne tom regionu, konkretno Bosni i Hercegovini, ali ga brine sama podijeljenost unutar SAD-a, koja se dešava između Kongresa, Bijele kuće, Pentagona i drugih nivoa vlati u zemlji.

„Ne mogu reći da volja ne postoji u slučaju Sjedinjenih Država, one su, ako govorimo o BiH, uradile mnogo pozitivnih stvari, prije svega na očuvanju ono malo suvereniteta i integriteta koji je zemlji preostao, ali bojim se da se SAD sada nalazi u fazi prestrojavanja, kada ne postoji jasna vizija šta želi u pojedinim dijelovima svijeta“, kaže Hadžidedić za Al Jazeeru.

„Mislim da su SAD u tom svom unutrašnjem prestrojavanju pomalo pogubile i sredstva kojima mogu djelovati na terenu, a može se reći da SAD ovdje djeluju isključivo diplomatskim putem, i da nemaju nikakvog drugog sredstva pritiska. Sada, kada imate u najvećoj mjeri raslojenu strukturu u SAD-u – sa Bijelom kućom koja ima jednu politiku, vojsku koja ima drugu, ili State Departmentom koji ima treću politiku – jako je teško pronaći zajednička sredstva i proizvesti silu koja bi iz SAD-a utjecala na događaje na Zapadnom Balkanu“, kaže Hadžidedić.