Sedam dana uoči britanskih parlamentarnih izbora, najveće dvije partije vode mrtvu trku, ali neizvjesnost pred glasanje doprinosi i nepoznanica ko će s kim praviti koaliciju i kakva će vlada uopšte biti obrazovana.
Ankete ne predviđaju jasnu pobjedu nijedne partije, ponavljanje sadašnje koalicije nije moguće, pravljenje neke druge također se ne čini izglednim, pa se u Velikoj Britaniji spekuliše o manjinskoj vladi ili čak i velikoj koaliciji dvije najveće partije što se posljednji put desilo u Drugom svjetskom ratu, a prvi put u Prvom svjetskom ratu.
Prema posljednjim istraživanjima, kako prenosi BBC, konzervativci premijera Davida Camerona imaju podršku 35 posto birača, dok laburisti Eda Milibanda imaju 34 posto glasova.
Manjinski koalicioni partner Liberalne demokrate vicepremijera Nicka Clegga imaju tek devet posto glasova što onemogućava ponavljanje aktuelne koalicije.
Za većinu u parlamentu je potrebno 326 poslanika. Na prethodnim izborima torijevci su sa 36,1 posto glasova osvojili 306 mesta, a liberalne demokrate 23 posto glasova, odnosno 57 poslanika, pa su imali komotnu većinu.
Prema anketama, konzervativci sada mogu da računaju na oko 280 poslanika, laburisti na 270, Škotska nacionalna partija (SNP) na 47, a liberaldemokrate na 27. Euroskeptična desničarska partija Ukip i pored veće podrške od liberaldemorkata, zbog većinskog izbornog sistema može da očekuje dva, najviše tri poslanika.
Liberaldemorkate bi opet mogle odlučivati o obrazovanju nove vlade, ali je Cleggg iznio uslov konzervativcima da ne traže podršku euroskeptičnog Ukipa, a laburistima da se ne oslanjaju na separatistički SNP.
Problemi s formiranjem čvrste vladajuće koalicije podstakli su spekulacije da bi mogla biti obrazovana manjinska vlada.
Od kraja Drugog svjetskog rata u Britaniji je održano 18 parlamentarnih izbora od kojih su 16 dali većinsku vladu jedne partije, dok su tri bile manjinske vlade, navodi BBC.
Prva je bila poslije izbora 1974. kada je Harold Wilson obrazovao manjinsku vladu laburista. U oktobru iste godine Wilson je ponovo raspisao izbore i obezbjedio većinu od tri poslanika. Ipak, poslije, laburisti su izgubili većinu pa je Jim Callahan obrazovao manjinsku vladu 1976. Treća koaliciona vlada bila je za vrijeme konzervativca Johna Mejora koji je 1996. izgubio većinu zbog prebjega poslanika.
Pored pominjanja manjinske vlade, u britanskim medijima povremeno se pojave i spekulacije o “nezamislivoj” velikoj koaliciji.
Savez najvećih partija Velika Britanija je posljednji put imala 1940. za vrijeme rata i premijera Winstona Churchilla.
Prva velika koalicija liberala i koznervativaca je obrazovana 1915. za vrijeme Prvog svjetskog rata. U međuvremenu je bila i mirnodopska nacionalna koalicija od augusta 1931. do 1940. kada su se u vladi okupili laburisti, liberali i konzervativci.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana
