MSP će morati da odluči da li je bilo genocida u Hrvatskoj
1. Mart. 2014. u 5:54

Srbija i Hrvatska odlučile su da ostanu pri uzajamnim tužbama i da o tome da li je jedna ili druga država izvršila genocid u Hrvatskoj odluči Međunarodni sud pravde, dok pravni stručnjaci smatraju da su tužbe neosnovane zbog čega će, tvrde, pravni timovi strana u sporu dokazivati genocid kojeg nije bilo.

Vlasti u Zagrebu i Beogradu saglasile su se da o tom pitanju treba da odluči MSP kako to pitanje iz prošlosti ne bi opterećivalo odnose dvije države ni u sadašnjosti ni u budućnosti.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i Ministarka spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić složili se da sudski proces neće staviti tačku na događaje iz 1990-ih, ali da odnosi kakvi su nekada bili između dvije zemlje više nisu dio dnevne politike, već spadaju u domen istorije…

“Ne mislim da je lako staviti tačku, velika većina građana i rukovodstvo u Hrvatskoj smatra da je Srbija 90-ih izvršila agresiju, a u Srbiji smatraju da je Hrvatska izvršila najteže etničko čišćenje u Krajini i to neće promijeniti nikakav sudski proces. Ali, može da se promijeni život ljudi”, rekao je Vučić.

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi smatra da bi za Srbiju i Hrvatsku najbolje bilo da povuku tužbe za genocid, jer će u protivnom pravnici morati da dokazuju nešto čega nije bilo.

U izjavi Tanjugu Varadi podsjeća da Haški tribunal nije nikoga sa ovih prostora ni optužio niti osudio za genocid na području Hrvatske te da bi taj stav Tribunala mogao da bude relevantan za MSP, jer je to i do sada bila praksa.

“U ovom sporu obje strane će zastupati kompetentni pravnici, ali oni će se naći na prinudnom kolosjeku i moraće da dokazuju nešto čega nije bilo”, smatra Varadi.

On je dodao da je činjenica da je bilo nedjela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, ali je ponovio da Tribunal nije nikoga ni optužio, a još manje osudio za genocid na području Hrvatske tokom devedesetih godina.

Ugledni zagrebački advokat Anto Nobilo takođe smatra da genocida nije bilo – ni nad Hrvatima niti nad Srbima na teritoriji Hrvatske u ratu tokom devedesetih godina, i da su zato i tužba i protivtužba pravno neosnovane.

Nobilo je nedavno u intervju jednom beogradskom listu objasnio da je “pravna situacija nesporna i ona proizlazi iz prakse međunarodnih sudova, ali da su vlade i njihove odluke za povlačenje tužbi izašle iz domena prava i ušle u sferu čiste politike.

Prema mišljenju advokata Nobila, i sami politicari su svesni da su obje tužbe besmislene, ali da niko nema dovoljno političke hrabrosti da ih povuče.

Nobilo smatra da će proces, koji traje već 15 godina, biti dug i skup.

Tako će narednih mjeseci 17 sudija MSP-a odlučivati i donijeti presudu kojom će utvrditi da li su Hrvatska odnosno Srbija izvršile krivično djelo genocida, podstrekavanje na genocid ili pomaganje u genocidu.

Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće baviti.

Razmatraće navode tužbe i kontratužbe i utvrđivaće da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države, izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.

Tek ukoliko presudom utvrdi da je bilo odgovornosti pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene pitanje naknade štete.

Pred Međunarodnim sudom pravde u ponedjeljak izlaganjem hrvatskog pravnog tima početi usmena rasprava u sporu između Hrvatske i Srbije po tužbi i kontratužbi za genocid, a biće okončana 1. aprila. Srpski tim predočiće sudu svoj optužbe 10. marta.

Usmena rasprava je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe MSP-u protiv Srbije.

Srbija je kontratužbom odgovorila 10 godina kasnije, krajem 2009. godine.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.

O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hok sudija iz Srbije i Hrvatske.

To su profesor pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom će predsjedavati predsjednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.

Pored njega i potpredsjednika suda Bernarda Sepulvede-Amora iz Meksika, o sporu Hrvatske i Srbije odlučivaće još i sudije Hisaši Ovada iz Јapana, Roni Abraham iz Francuske, Kenet Kit sa Novog Zelanda, Muhamed Benuna iz Maroka, Leonid Skotnikov iz Rusije, Antonio Trindade iz Brazila, Abdulkavi Ahmed Јusuf iz Somalije, Kristofer Grinvud iz Velike Britanije, DŽoan Donohju iz SAD, Đordo Gaja iz Italije, DŽulija Sebutinde iz Ugande i Su Handin iz Kine.

Ad hok sudije su profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu, u penziji, Budislav Lukas.

Šef pravnog tima Srbije u ovom procesu je Saša Obradović iskusni pravnik iz Ministarstva spoljnih poslova, koji je već zastupao Srbiju u sporovima pred MSP.

U ime Srbije, na optužbe iz Hrvatske odgovaraće nih svjetskih stručnjaka za pitanje genocida, kao što je kanadski profesor Vilijem Šabas.

U timu su još i profesori Andreas Cimerman, Kristijan Tams iz NJemačke koji će se baviti pitanjima nadležnosti suda, dok će britanski advokat će se Vejn DŽordaš i sprski advokat Novak Lukić posvetiti ispitivanju svjedoka.

Prema pisanju zagrebačkih medija, pravni tim Hrvatske čine profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci Vesna Crnić Grotić, pomoćnica ministra spoljnih poslova Andreja Metelko Zgombić, načelnica u Ministarstvu pravosuđa Јana Špero i profesor medunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Davorin Lapaš.

Profesor Mirjan Damaška učestvuje u pravnom timu u svojstvu pravnog savjetnika, kao i advokati iz Velike Britanije specijalizovani za pitanja međunarodnog prava DŽejms Kraford, Filip Sands i Kir Starmer.