Nastupila su 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke). U programu su bile sljedeće discipline: alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i ski-skokovi.

Sarajevo je organizaciju 14. Zimskih olimpijskih igara dobilo 8. maja 1978. na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Ova odluka je iznenadila sve zato što su u konkurenciji bili japanski Sapporo i švedski Göteborg.

Iako je pobjednička euforija vladala u gradu, trebalo je što prije prionuti na posao, jer je tada postojala samo jedna ledena ploha u Skenderiji i ski-centar na Jahorini. Sve drugo trebalo je graditi.

Ubrzo su “nikli” sljedeći objekti: Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonice, dvorane, “bijele pruge”, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova, saobraćajnice prema planinama i 28 zimsko-sportskih centara.

Za maskotu je izabran legendarni Vučko.

U Sarajevu je samo dan prije početka spektakla pao dugo očekivani snijeg. Baklju je nosilo 1.600 ljudi, a olimpijski plamen zapalila je klizačica Sanda Dubravčić.

“Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak – pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini”, kazala Dubravčić u jednom od intervjua za naš portal.

Stanovnici bivše Jugoslavije su srcem navijali za ski-skakača Primoža Ulagu i skijaša Bojana Križaja. Međutim, oni se nisu proslavili te je u centru pažnje bio Jure Franko. On je uspio osvojiti srebro u veleslalomu. Ovo je bila prva medalja za Jugoslaviju na Zimskim olimpijskim igrama.

Britanski klizači Christopher Dean i Jayne Torvill su izvedbom “Bolera” osvojili zlatnu medalju. Sudije su ovom paru iz Nottinghama dodijelile 12 od 18 mogućih ocjena 6.0 uz sve “šestice” za umjetnički dojam. Oni su tog dana zlatnim slovima ispisali stranice sportske historije nastupom koji je do danas ostao neprevaziđen.

Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, 10 srebrenih i devet bronzanih medalja).

Sva sportska borilišta tokom agresije na BiH su uništena, a neka od njih ni do danas nisu rekonstruisana.