Lideri članica NATO, koji će se danas okupiti na ključnom samitu u Velsu, imaće muke da formulišu zajednički odgovor na izazove koje postavljaju ukrajinska kriza i krvavi haos na Bliskom Istoku, primjećuju posmatrači.
“Svijet se drastično promijenio i mi moramo da se prilagodimo toj promjeni”, rekao je generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen nekoliko dana prije samita, ukazujući na značaj ovog skupa za budućnost Alijanse.
On je najavio da će u Velsu biti donijeta odluka o formiranju udarne jedinice za brzo reagovanje i izgradnju vojnih baza na istočnim obodima NATO-a u cilju odvraćanja “potencijalnog agresora” koga nije morao da imenuje, jer je bilo jasno da je mislio na Rusiju.
“Cilj je da prisustvo naših trupa u Istočnoj Evropi bude mnogo vidljivije i da svakom ko pomisli da napadne neku članicu bude jasno da će imati posla ne samo sa nacionalnom vojskom te zemlje, već i sa kombinovanim snagama NATO”, rekao je Rasmusen.
Iako ovu ideju snažno podržavaju Sjedinjene Države, Velika Britanija i nekoliko bivših članica sovjetskog bloka, koje strahuju da Rusija nakon Ukrajine nastavi da širi uticaj prema zapadu, unutar Alijanse ni izbliza ne postoji konsenzus o Rasmusenovom planu.
“Zemlje sa jugozapada Evrope, kao što su Italija, Španija i Portugal, nisu raspoložene da šalju svoje vojnike u nove baze na istoku i zalažu se da se umjesto toga poveća borbena gotovost postojećih snaga”, rekao je za agenciju Tanjug visoki diplomata NATO-a nekoliko dana uoči samita.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana
