Propuštamo priliku Evropske unije za podsticaj u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i društvene inkluzije. Naša zemlja godišnje gubi 40 miliona eura, jer ne koristi finansijska bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije. Razlog je što nema strategija na državnom nivou. U međuvremenu, propuštamo priliku Evropske unije za podsticaj u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i društvene inkluzije. Naše vlasti do sada nisu pokazale interesovanje za ponudu vrijednu više desetina miliona eura.
Bh. ekonomija je na koljenima, država se zadužuje kod MMF-a i privatnim bankama, a BiH nepovratna sredstva Evropske unije ne koristi. Ili ne koristi dovoljno. Od 2007. do 2013. BiH je imala na raspolaganju 500 miliona eura i 80 posto sredstva je ugovorila. No, četvorogodišnji paket pomoći ili IPA 2 koji je na snazi od 2014. na čekanju je jer nema sektorske strategije. Riječ je o iznosu od oko 160 miliona eura.
«EU ne interesuje rascjepkane sektorske strategije za svaki nivo vlasti pojedinačno, kao da je svako priča za sebe», ističe Zara Halilović, pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije BiH.
EU je više puta jasno ukazala da u budućnosti neće više bh. političarima gledati kroz prste, jer za projekte iz IPA-e 2 moraju dogovoriti strategije cijele zemlje kako bi dozvolila investitorima da podrže bh. biznis, ekonomiju i, uopće, bolji životni standard.
Još su svježi primjeri kako BiH gubi novac Evropske unije namijenjen razvojnim projektima. U2013. godini BiH je izgubila 45 miliona eura zbog neimplementacije presude Sejdić i Finci. Drugi primjer gubitak pet miliona eura jer se bh. političari nisu mogli dogovoriti o platnoj agenciji i niti državnoj strategiji o ruralnom razvoju.
Halilović upozorava – sve ono što ne uradi danas sutra se duplo plaća.
A zastoj bi nas mogao koštati i 20 miliona eura godišnje sredstava iz Evropske unije za zapošljavanje. Uvjet je donošenje strategije za upravljanje javnim finansijama. No, niko od vlasti nije zato pokazao interesovanje. «Evropska unija je nagovijestila da je spremna povećati ova sredstva ukoliko se usvoje sveobuhvatne strategije za cijelu zemlju», kazale je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU-a u BiH. Zbog nedostatka strategije smo za period od 2014. do 2017. godine od EU-a dobili samo 168 miliona eura, dok je Srbija dobila 900, a Albanija 360 miliona eura. To je jasan pokazatelj stava EU-a – novac poreskih obveznika zemalja Unije neće u BiH ako se se bh. političari ne uozbilje, već će otići u ruke građana drugih, stabilnijih zemalja.
Dogovor Bosne i Hercegovine i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novom trogodišnjem kreditnom aranžmanu u iznosu od milijardu i 50 miliona KM u najmanju ruku je čudan, smatra ekonomski analitičar Kadrija Hodžić.
Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao ovaj profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, novi trogodišnji aranžman sa MMF-om daje povoda za niz nedoumica u tumačenju njegove krajnje namjere i efekata po našu zemlju.
“Uz uobičajene strahove koje kritičari inače imaju o pitanju inostranih zaduživanja, a koji se vežu za kritičko tretiranje ubrzanog zaduživanja, posebno za pokrivanje nekontrolisane potrošnje i opservacije radikalnih kritičara o ‘kreditnom ropstvu’, ovdje imamo dodatne praznine u razumijevanju stvarne namjere ovog aranžmana, koje do sada nismo imali”, smatra Hodžić.
Kako ističe, u proteklih petnaestak dana bh. zvaničnici su se “naprosto utrkivali u pojašnjenju vezivanja novog MMF-ovog aranžmana sa saniranjem u bankarskom sektoru”.
“Guverner Centralne banke BiH Senad Softić je uvjeravao da je ovaj program s MMF-om reformski orijentisan i da će voditi unaprijeđenju postojećeg stanja u ekonomiji i bankarskom i finansijskom sektoru u BiH. Istovremeno, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić objašnjavao je da dogovor sa MMF-om podrazumijeva reforme, prvenstveno transparentniju i snažniju kontrolu svih banaka u BiH”, kaže Hodžić, nastavivši da je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda čak i naglašavao da je stanje u bankarskom sektoru osnovni uslov zaključivanja novog kreditnog aranžmana sa MMF-om.