Trend buđenja u pet ujutro sve je popularniji, a mnogi ljudi hvale ga zbog toga što im ranije ustajanje pruža pogodnost za većom produktivnošću. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi ova praksa mogla biti štetna za zdravlje vašeg mozga.Neuronaučnica Rachel Barr je istaknula da iako možete postaviti alarm na određeno vrijeme, vaše tijelo možda neće biti spremno za početak dana, što potencijalno može dovesti do problema.
“Često nam govore da je ključ produktivnosti i uspjeha rano ustajanje, ali nije samo vaš alarm taj koji odlučuje kada ćete se vi i vaš mozak pravilno probuditi, već i vaše tijelo”, navela je.
U središtu ovog problema je naš individualni unutarnji sat, također poznat kao cirkadijalni ritam, koji diktira nivo naše gladi, pospanosti i budnosti. Dok svjetlo i tama imaju najveći utjecaj na to, veliki dio određen je i genetikom.
“Ako imate genetski profil noćne ptice, to znači da spavate i budite se malo kasnije, a ustajanje u pet ujutro vjerovatno će biti problem. Ne samo da to znači da su noćne ptice produktivnije kasnije tokom dana, to također znači da ako ustajete u pet ujutro, rizikujete gubitak većine REM sna”, objasnila je.
REM je jedna je od pet faza kroz koje prolazimo dok spavamo. U ovoj fazi, koja se obično javlja kasnije tokom noći, dolazi do povećanja aktivnosti mozga jer on sudjeluje u “procesu čišćenja” tijela.
Ako prekinete REM fazu i možda ćete imati problema s kognitivnim blagostanjem. Studija iz 2016. godine istaknula je ovaj rizik, ukazujući na povećanu učestalost demencije među onima s poremećenim obrascima spavanja.Novija istraživanja iz 2025. godine također su otkrila da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju veću vjerovatnost da će doživjeti odgođeno vrijeme REM faze. Druge osobe koje su ušle u REM fazu više od 98 minuta nakon što su zadrijemale također su pokazale povišen nivo toksičnih proteina.
Savjetnica za spavanje iz “Just Chill Baby Sleep” Rosey Davidson objasnila je da hronična deprivacija sna utječe na pamćenje, donošenje odluka i raspoloženje. Također, povećava rizik od problema s mentalnim zdravljem, poput depresije i tjeskobe te može uzrokovati bolesti.
“Dobra količina sna ima nevjerovatne dobrobiti za mozak. Poboljšava pamćenje, poboljšava regulaciju raspoloženja i podržava cjelokupno mentalno zdravlje. San također olakšava proces čišćenja mozga, uklanjajući toksine koji se nakupljaju tokom budnih sati. Tokom spavanja, mozak čisti beta-amiloid, protein povezan s Alzheimerovom bolešću”, rekla je Davidson.
Ona ističe da se optimalno vrijeme ustajanja razlikuje od pojedinca do pojedinca. Ako vam je teško probuditi se u pet ujutro, ova rutina možda nije najbolja za vas.
“Neki se ljudi prirodno osjećaju energičnije i budnije ujutro, dok drugi dosegnu vrhunac produktivnosti kasnije tokom dana. Za ‘noćne ptice’ stvarno je loša ideja da se pokušaju pridružiti ljudima koji rano ustaju. Ne možete se prisiliti da funkcionišete najbolje ako radite protiv svoje biologije. Vjerovatno ćete nastaviti ostajati budni kasnije navečer i nakupiti manjak sna, umjesto da stvorite više sati u danu kako biste bili produktivni. Manjak sna može imati teške posljedice za mozak”, dodala je.
Iako možemo biti opremljeni znanjem o tome koliko je spavanje važno, važno je ne opterećivati se time. Nikada neće biti savršeno i uvijek ćemo imati faktore životnog stila koji utječu na njega, a koji mogu biti izvan naše kontrole.
Ono što možemo učiniti je da izaberete davanje prioriteta vremenu spavanja koje imamo, a to podrazumijeva da pazite na vrijeme opuštanja i stvaranje okruženja i rutine koja podržava vaš san.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
