Premijer FBiH Fadil Novalić izjavio je danas u Sarajevu da zahtjev Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da Vlada FBiH u narednih 15 dana dostavi potrebne materijale kako bi taj dom održao vanrednu sjednicu o aranžmanu s MMF-om neće moći biti ispunjen. Istakao je da taj materijal nije javan, niti je ikada bio, i nijedna vlada ga nije smjela objavljivati dok ga ne usvoji Odbor MMF-a, jer je i jedan od uvijeta “da materijal nije naše vlasništvo”. Novalić je dodao da ni on koji je učestvovao u pregovorima još nema zvaničnu varijantu Pisma namjere, već samo radnu verziju.
Smatra da je to pitanje ispolitizirano jer ni dosadašnji aranžmani s MMF-om nisu bili javni dok ih Odbor te institucije ne usvoji, a Odbor MMF-a bi trebao zasjedati 13. jula 2016. Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Francisko Parodi rekao je da se doznaka prve tranše aranžmana za BiH očekuje u julu, nakon što Izvršni odbor odobri program, a koristiće se za finansiranje prethodno dogovorenih budžeta.
“Od vlasti će se tražiti da redovno izvještavaju o izvršavanju svojih budžeta. Osoblje MMF-a potom će ocjenjivati da li je izvršenje budžeta u skladu sa postavljenim ciljevima. Doznačavanje ostalih tranši zavisiće od ispunjavanja fiskalnih ciljeva”, istakao je Parodi. Parodi je za “Nezavisne novine” rekao da će Odbor MMF-a u julu razmatrati odobravanje aranžmana za BiH u iznosu od oko 550 miliona evra, nakon što bude sproveden niz mjera. On je pojasnio da su predstavnici MMF-a i predstavnici vlasti u BiH postigli sporazum koji podliježe odobrenju Uprave i Izvršnog odbora, o ekonomskom programu koji može dobiti podršku u vidu 36-mjesečnog aranžmana od oko 550 miliona evra. Prema njegovim riječima, program ima tri cilja, od čega se prvi odnosi na unapređenje poslovnog okruženja sa ciljem privlačenja investicija, otvaranja više radnih mjesta u privatnom sektoru, te povećanje potencijala za rast ekonomije. “Drugi cilj je smanjenje javnog duga kroz postepenu fiskalnu konsolidaciju, uz istovremeno smanjenje veličine vlade i unapređenje kvaliteta vladine potrošnje. Treći cilj je očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i oživljavanje kreditnog rasta”, pojasnio je Parodi.